Velika Gimnazija
Poticaj za otvaranje gimnazije u Mostaru bila je sjednica Srpsko – pravoslavne crkvene općine u Mostaru, održane 23.februara/veljače 1893.godine. Peta točka dnevnog reda sjednice bila je prijedlog, koji je podnio predsjednik Risto Ivanišević: „Da općina u toku godine moli visoku zemaljsku vladu za postavljanje gimnazije u Mostaru, pošto je ona prijeke potrebe s moralne i s drugih strana, osobito za ovaj narod“. Prijedlog je usvojen jednoglasno.
Zahtjev za otvaranje gimnazije u Mostaru upućen je ispred gradskog odbora tadašnjoj Zemaljskoj vladi, koja je cijeli predmet uputila zajedničkom ministarstvu financija, s prijedlogom da se u Mostaru osnuje samo niža gimnazija. Zajednički ministar financija je brzo dao suglasnost za otvaranje škole sa izričitim zahtjevom da se otvori puna gimnazija u kojoj će se otvarati razred po razred. Vladi je stavljeno do znanja da izvrši sve pripreme i da škola počne u školskoj godini 1893/94. Te iste godine je otvorena Gimnazija u Mostaru. Godine 1898. je izgrađeno prvo krilo današnje zgrade (krilo do šetališta), a tek kasnije, 1902. godine dograđeno je i drugo krilo, i time je zgrada dobila današnji izgled.