Na Radobolji, oko sto pedeset metara prije nego li ona izruči svu svoju vodu Neretvi, nalazi se mali kameni mostić, s jednim lukom koji neodoljivo podsjeća na starijeg i slavnijeg mu brata, a poznat je pod imenom „Kriva ćuprija”. Prvi mu spomen nalazimo u Čejvanovoj zakladnici iz 1558.g., gdje se kaže: „I prihodi će se trošiti na održavanje njegovog mosta na rijeci Radobolji”. Na temelju ovog navoda može se nedvojbeno zaključiti da je Krivu ćupriju sagradio Čejvan (Čehaja), i to nešto prije 1558.g. Prema tome, Kriva ćuprija je starija i od Starog mosta, koji je podignut 1566.g. Valja istaći da je, po predanju, Stari most sagrađen po uzoru na ovaj; ovaj manji mu je služio kao maketa, kao eksperiment – hoće li veliki izdržati.

U toku dugog turskoga perioda odvijao se živi promet preko ovoga mosta, jer je on dugo vremena bio jedini prijelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. I hajvan i insan su hrlili preko njega da bi stigli u stari grad, koji je tada bio centar trgovine. Sve do prolaska željeznice kroz Mostar 1884.g., ovaj se most nalazio na glavnom drumu, koji je vodio od juga prema sjeveru i obratno. Regulacijom Radobolje i izgradnjom više željezničkih mostova preko nje, prestala je Kriva ćuprija služiti svojoj svrsi, jer se nalazi duboko u koritu Radobolje i pristup k njoj, i s jedne i s druge strane, je nepodesan. Na ovom objektu su 1969.g.izvršeni konzervatorsko – restauratorski radovi i registriran je kao spomenik kulture.