http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/9011/upozorenja-klimatologa-foto-priroda-vraca-milo-za-drago
Užasne vrućine, toplotni udari, dugotrajne kiše, požari. Vrijeme širom svijeta, već nekoliko mjeseci pokazuje svoju ekstremnu stranu. Zašto se klima širom svijeta ovako šašavo poigrava? Dok u Rusiji bjesne požari, kojima se niti vidi kraj, niti se mogu obuzdati, dotle Pakistan i Indija tonu u poplavama. Poplave se šire i Evropom, upravo ovih dana, na tromeđi Njemačke, Poljske i Češke.
Da li postoji neka klimatska povezanost ovih događaja? Klima u čitavom svijetu, u svakom slučaju, međusobno je povezana. Ako na jednom kraju svijeta bjesne vrućine, na drugom kraju svijeta moraju padati dugotrajne kiše. Tako to objašnjavaju stručnjaci za klimu. U ovome stoljeću doživjećemo od klime još mnogo više, ono što do sada još nikada nije zabilježeno. Prije svega u unutrašnjosti kontinenata bivaće sve toplije i toplije, praćeno sušama, jakim nevremenom i tornadima. Kišne padavine postajaće sve intenzivnije. Dolaziće do poplava na područjima, na kojima ih do sada nikada nije bilo.
Šta bi se moglo još učiniti da do ovoga ne dođe?
Konferencija o klimi u Bonu upravo je završena, a da nije dala nikakvog konkretnog zaključka. To je sa jedne strane tužno, a s druge strane zabrinjavajuće. Ako se posmatraju relevantni pokazatelji ispuštanja štetnih gasova u atmosferu širom svijeta, pogotovo CO2, dolazi se do podataka da je po glavi stanovnika taj omjer za deset puta veći u razvijenim, nego
u nerazvijanim zemljama u svijetu. Ali posljedice jednako pogađaju sve.
Poplave u Evropi upravo pokazuju da je i Evropa već dobro pogođena klimatskim promjenama. Kako to predviđaju klimatski sručnjaci, do kraja ovoga stoljeća u unutrašnjosti Evrope za očekivati su temperature i do 50 stepeni, a za mnoga područja na obalama mora, čak i u sjevernim dijelovima Evrope, za očekivati je da će potpuno nestati pod vodom.
Evo samo nekoliko primjera trenutne igre klime u svijetu. Poplavama u Pakistanu pogođeno je preko 12 miliona ljudi, a 1.600 ih je poginulo do sada. U Indiji u području Ladakh, u podnožju Himalaja, nestaju kompletna naselja, odnesena poplavama. Na Grenlandu se odvojio ogromni Peterman-glečer, površine od preko 260 kvadratnih kilometara, usljed stalnog povećanja temperarure. Tropska oluja na Filipinima, koja se srušila na zemlju brzinom većom od 150 kilometara na sat, prvo je srušila sve pred sobom, a iza toga su nastali požari, koji su već uništeno potpuno dokrajčili. U Rusiji bjesne požari, koji su već izbrisali sa lica zemlje mnoga naselja, a ljudi se, zbog povećane koncentracije dima i smoga, mogu kretati samo sa zaštitnim maskama na licu. Ljudima se čak se preporučuje da napuštaju svoje stanove i kuće u Moskvi i da se premještaju u sjevernija područja, koja nisu zahvaćena dimom.
Ovakva situacija traje već 15 ana, a do sada je izbrojano tačno 844 požara širom Rusije. Ruska vojska je već kapitulirala pred stihijom, vlada je nemoćna da bilo šta učini, a ljudi bježe ispred stihije. Svi gledaju u nebo, ali ni oblačka ni kiše na vidiku.
Sve gore nabrojano spada u prirodne katastrofe, kao odgovor prirode na nepoduzimanje neophodnih mjera zaštite. Priroda reaguje onako kako joj to i dolikuje.
Do sada je dosta zaključaka doneseno, na brojnim svjetskim klimatskim konferencijama, ali kojih se, u prvom redu, ne pridržavaju upravo oni koji ih donose.
Šta je drugo za očekivati, nego da priroda vrati milo za drago.
Smajo Špago
