Međutim to nije sve. Oko 1,2 miliona pušača, ne dovode samo sebe u opasnost od bolesti i smrti, oni ugrožavaju i članove svoje familije.

Ovih dana objavljeni su prvi rezultati svjetske zdravstvene organizacije o posljedicama pasivnog pušenja, koji su poražavajući i ukazuju cifru od oko 600 hiljada ljudi, koji svake godine umru, jer se ne mogu oduprijeti dimu obih koji puše u njihovoj blizini. A to je jedan procenat od svih umrlih u svijetu tokom godine.

Posebno su zbog posljedica ovoga ugroženi žene i djeca. Oko 165 hiljada djece umre godišnje, jer su izloženi pušenju njihovih roditelja.

„Djeca ne mogu izbjeći pasivno pušenje, i ona su najugroženija kategorija“, kaže se u studiji.

Dvije trećine smrtnih slučajeva kod djece otpada na prostor Azije i Afrike.

„Kombinacija zaraznih bolesti i duhanskog dima u ovim regionima je smrtno opasna, i to je već postalo notorno, da se u zemljama u razvoju prvo moraju savladati zarazne infekcije, da bi se uopšte moglo govoriti i pristupiti borbi protiv opasnosti od nikotina“, tvrde autori studije.

Djeca u ovim regionima vrlo lako oboljevaju od upale pluća i disajnih puteva. Ako su pri tome još izložena udisanju dima od cigareta, slabi njihov imuni sistem i oštećuju se bronhije, tako da se ne mogu boriti sa zaraznim klicama. Pri tome, otrovni dim cigareta djeluju toksično na pluća i druga unutrašnja tkiva.

Pasivno pušenje kod odraslih ima vrlo veliki uticaj na srce i srčana oboljenja. Oko 300 hiljada smrtnih slučajeva je bilo vrlo usko povezano sa infarktom, jer udahnuti dim utiče na slabljenje i zakrčenje arterija. Pasivno pušenje, takođe, uzima svoje žrtve kroz oboljenja od astme, infekcije disajnih puteva i karcinoma na plućima.

Širom svijeta, oko 40 procenata sve djece i oko jedna trećina odraslih su pasivni pušači. Najugroženiji dio djece su ona ispod pet godina, jer oni najviže vremena provode uz odrasle.

Političarima, koji donose i sprovode zakone, mora biti konačno jasno, da zakoni o zabrani pušenja mogu vrlo brzo smanjiti broj smrtnih slučajeva i oboljenja od posljedica pušenja. Mnogobrojne druge studije su pokazale da je samo u prvoj godini poslije donošenja zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima u velikom broju razvijenih zemalja širom svijeta, broj infarkta smanjen za 20 procenata, kao i broj ostalih smetnji izazvanih pušenjem. Zabrana pušenja, takođe, utiče i na smanjenje konzumiranja nikotina uopšte, i animira ljude da prestanu pušiti.

I još nešto. U regionima, u kojima su na snazi zakoni o zabrani pušenja na javnim mjestima, živi samo 7,4 posto savjetskog stanovništva. Ukoliko se ti zakoni ne mogu provoditi, onda se mora povećati porez na duhan, pakovanja cigareta moraju biti neutralna, mora se ustrajati na zabrani reklame cigareta i proizvoda od duhana.

Osim toga, zakoni mogu biti djelotvorni na kućne odnose i relacije, i na neki način, moraju se kompletne familije motivisati na suzdržanost i odvikavanje od pušenja. Pušenje još uvijek spada u grupu otrova, koji se mogu kompletno eliminisati, a to bi se svima vrlo brzo uzvratilo.

Smail Špago