Lijep jubilej: Wikipedia slavi desetu godisnjicu postojanja

Na današnji dan, prije deset godina, kad su počeli prvi radovi na ovoj enciklopediji, još niko nije mogao ni vjerovat,i ni pretpostaviti da će Wikipedia postati jedna odmjerena i vrlo povjerljiao adresa, a da joj uz to, u kratkom vremenu, neće nestati sredstava za finansiranje.

Na samom početku, osnivači su imali namjeru da naprave samo jedan test, na prelasku iz već postojeće online enciklopedije pod imenom Nupedia. A radilo se o tome da se isproba način kako da se sa jednim novim softverom omogući pristup enciklopediji svim njenim korisnicima. Time je razvijen jedan slobodni sistem, pomoću koga su korisnici ove web stranice imali mogućnost dodavati svoje priloge, a isto tako već postojeće priloge i dorađivati.

Poslije mjesec dana, bilo je priloženo oko 600 novih priloga, a nakon jedne godine bilo ih je već 20.000, na iznenađenje i samog osnivača Wikipedie Jimmya Walesa. Sve češće, tekstovi sa Wikipedije su se pojavljivali na samom vrhu pretraživača Google.

Wikipedija je, malo po malo, postala online referenca za razmjenu informacija. Čak i čuveni Brockhaus, sa svojom štampanom verzijom enciklopedije, nije se mogao suprostaviti ovakvom brzom razvoju.

Kako nekada, tako i danas, ostaje tajna: Zašto hiljade autora rade u svom slobodnim vremenu na tekstovima, zašto ih prilazi na Wikipediju, a da se njihovo ima ne pojavljuje ispod teksta, i pri tome dopuštaju da njihov tekst može bilo ko nadopuniti, korigovati, pa čak i potpuno izbrisati. Podatak iz Njemačke kazuje da na Wikipediji svakodnevno radi i nekoliko hiljada aktivista. Time je već u startu izbrisana legenda o „gospodarstvu administratora”, koja je do tada davala za pravo jednom uskom krugu saradnika, eliti, da odlučuje i da od društva zbog toga dobijaju posebne privilegije.

U ovoj jubilarnoj godini, Wikipedija vodi najviše računa o svojim budućim autorima. U svrhu pridobijanja budućih autora fondacija Wikimedija, koja finansira i održava server, na kome su memorisani svi prilozi, putem Wikipedia udruženja obezbjeđuje sredstva, kojima se pridobijaju seniori, a isto tako i učenici i studenti, kako Wikipedija ne bi stala u svakodnevnim aktivnostima.

Verzija Wikipedije na engleskom danas posjeduje preko tri miliona priloga, a verzija na njemačkom preko milion priloga.

Svakodnevno, stranica Wikipedia bude otvorena preko 300 miliona puta i na osnovu toga ona je peta adresa po važnosti na internetu. Sjedište Wikipedije je u San Francisku.

Smail Špago
 

Komentariši