http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/13625/zvona-za-spas-planeta-zemlja-upozorava
Dan planete Zemlja počeo se obilježavati još početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, kad su pod vođstvom američkog senatora i ekološkog aktiviste Gaylorda Nelsona širom SAD održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoline, na kojima je sudjelovalo više od 20 miliona ljudi. Od tada, pitanje zaštite okoline počinje da ulazi u okvir političke pozornice. Tada postavljene parole „sve je međusobno povezano”, „sve mora nekuda da ode”, „priroda zna najbolje”, „ne postoji besplatan način”, aktuelne su i do dana današnjega.
Dan planete Zemlje zvanično se obilježava od 1992. godine, kada je tokom Konferencije UN-a o zaštiti okoline i razvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija, usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.
Obilježavanjem ovog dana širom svijeta nastoji se ukazati na probleme sa kojima se suočavaju priroda i čovjek, a naročito da se ukaže na ugoženost okoline koja nas okružuje.
Zagađenje zemlje, mora i vazduha, nestajanje biljnih i životinjskih vrsta, globalno zagrijavanja i nuklearne prijetnje je nešto što se ne može ignorisati. Ali da je ta ignoracija i daje prisutna, potvrđuje podatak da se ništa radikalno ne mijenja po pitanju samog stila života savremenog čovjeka koji i dalje nastavlja da iskorištava prirodu i na taj način crpi sve resurse sa kojima svijet raspolaže. Već je pedesetih godina prošlog vijeka postalo jasno da se putem kojim se krenulo, ne može nastaviti, međutim, poražavajuće je to da tim putem i dalje koračamo.
Ove godine Dan planeta Zemlje obilježava se pod sloganom „Milijarda zelenih djela“ (A Billion Acts of Green). Time se želi naglasiti važnost ličnog, pojedinačnog doprinosa svakog stanovnika Zemlje, ali i organizacija, firmi i vlada u dostizanju zajedničkog cilja, a to je održivi život i razvoj. Kroz ovu kampanju, podstiču se mala djela koja svaki pojedinac može uraditi, kao što su korištenje eko sijalica, sadnja drveća, korištenje biciklizma kao alternativnog načina transporta, korištenje eko vrećica i mnoge druge sitnice, koje svakodnevno možemo koristiti.
Priroda nas upozorava i vraća istom mjerom. A na nama je, koliko i kako ćemo dugo opstati na ovoj planeti. Bilo bi dobro kad bi o svemu ovome vodili računa svakodnevno, a ne samo od datuma do datuma.
Smail Špago