U OKC Abrašević u Mostaru, u petak je otvarena izložba Urbani imaginarij.
Urbani imaginarij je otvoreni arhiv grada Mostara koji su udruženim snagama kreirali -studenti/ice Univerziteta Džemal Bijedić i Sveučilišta u Mostaru,Dijana Krešić, Željka Kutle, Sabina Maslo, Boris Orenčuk, Josipa Vranješ, Adna Žujo; predavači i umjetnici, Gordana Anđelić Galić, Branko Belaćević, prof. dr. Michael Fehr, Božidar Katić, prof. dr. Asja Mandić, Dubravka Sekulić, AZOT i članovi Abarta, Anja Bogojević, Giulia Carabelli,Kristina Ćorić, Husein Oručević, Ronald Panza, Amila Puzić, Mela Žuljević.
Umjetnička produkcija Abart, koja djeluje u sklopu Omladinskog kulturnog centra Abrašević, realizaciju projekta (Re)collecting Mostar započela je u mjesecu novembru 2010. godine, a otvoreni arhiv koji nosi naziv Urbani imaginarij predstavlja završnu fazu ovog dugoročnog istraživačkog procesa. MDGF (Millennium Development Goals Fund) i Erste fondacija prepoznalesu i podržale važnost inicijative našeg projekta koja se prije svega odnosila na saradnju s lokalnom zajednicom, studentima Univerziteta „Džemal Bijedić“ i Sveučilišta u Mostaru, kako bi se sakupljala, kritički analizirala i kreativno promišljala javna memorija s ciljem formiranja jednog otvorenog, živog arhiva u kojem se prošlost i sadašnjost prikazuju, raspravljaju i reinterpretiraju, a budućnost imaginira.
"Dakle, primarni fokus ovog projekta bio je usmjerenna mapiranje javnih prostora grada, sakupljanje javne memorije i kreiranje urbanog imaginarija kroz koji će dvije, apriori etno-nacionalne, historije grada, biti zamijenjene jednim novim narativom kreiranim od strane svih građana i građanki Mostara. Potreba za kreacijom ovakvog umjetničkog procesa i prostora dvostruko je motivirana; s jedne strane činjenicom da su javni prostori zanemareni što je za posljedicu imalo gubitak javne memorije, a s druge pak strane činjenicom da ovom gradu nedostaje prostor u kojem će se iz perspektive i iskustva svakodnevnog života diskutovati i re/kreirati njegova sadašnjost i budućnost.Ovaj imaginarni arhivski prostor predstavljao je leitmotiv i neku vrstu horizonta prema kojem su se kretale sve projektne aktivnosti.Otvoreni arhiv svoje mjesto trenutno pronalazi uprostorijama OKC Abraševića, a on se može i treba gledati i iščitavati kao heterotopijski prostor u kojem su izloženi dokumenti i mape nastale kroz istraživački proces, fragmenti umjetničkih intervencija i performansa realiziranih na različitim lokacijama grada.Zapravo ovo je otvoreni arhiv koji govori o memoriji grada iz perspektive njegovih građana, on ne pretendira da bude završen, nego predstavlja jednu vrstu privremene umjetničke intervencije i utjelovljuje potencijal za kreiranje otvorenog laboratorija koji će potaknuti nova istraživanja i generirati novi sustav mišljenja. On nije ničiji, on pripada svakome", navodi se u saopštenju organizatora.
(e-novine)
