Bližih podataka nema, ali je vrlo interesantno ono što se može pronaći na nekoliko blogova i sajtova:
Kahva (kafa, kava) kako je izgovara jedan deo stanovništva Bosne, jeste izvorna Arapska reč. Uživanje kahve (kafe, kave) u Bosni počinje već u XVI veku, odnosno odmah posle prvih kafana (kahvana, kavana) u svetu. Sarajevo već 1591. godine ima "jednu dobro uređenu kafanu". Prema tome, prve kafane u Evropi pojavile su se u Bosni, a nisu ni u Beču ni u Parizu, kako to neki autori navode (u Parizu 1671, Beču 1683). Posle Sarajeva, izgleda da se pojavljuje u Mostaru, jer je Mostarac, bosanski književnik Ali Dede el Bosnevi, pio kafu na ugarskom frontu već 1598. godine. Inače, 1643. godine u Mostaru se spominju dvojica kafedžija (kahvedžija, kavedžija). U Foči je zabeležen kafedžija 1600. a u Banjaluci se spominje 1617. godine. Tako Hadži Kalfa kaže da kahva ima svojstvo da gasi žeđ, povoljno deluje protiv obamrlosti, utoljava preteranu glad, odbija san. Antun Hangi navodi mišljenje Bošnjaka da kafa leti rashlađuje, zimi greje, ujutro osvežava, a navečer jača.
Među poznatijim kafanama svakako je bila i Šabanova kafana na Bentbaši u Sarajevu. Egzistirala je sve do 1956. godine.
"Prva kahvana u Evropi otvorena je u Sarajevu 1592. godine, prema navodima slavnog istoričara Ibrahima Pečevije. Kafana "Šabanova kafana" se nalazila na Bentbaši, a srušena je 1956. godine po dolasku nove vlasti. Poslije Sarajeva, kafane su se počele pojavljivati i u drugim evropskim gradovima, pa je tako prva kafana u Veneciji otvorena 1645., u Marseilleu 1654., u Londonu 16…62., u Parizu 1672., u Beču 1683…"
(facebook/BosnieHerzegowine)
