Aktuelni leksikon
Planeta Zemlja
Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje (engl. Earth Day) obilježava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom svijeta.
Plantea Zemlja. Nazivamo je jednostavno Zemlja, latinski „Terra“ ili prema starom grčkom „Gaia“ (boginja), od čega je nastala skraćenica „geo“, tako da „geologija“ nije ništa drugo nego nauka o Zemlji.
Veličina, vrijeme obrtanja oko sunca i oko vlastite ose
Zemlja nije najveća planeta sunčevog sistema, ali nije ni najmanja. Ona zajedno za Markurom, Venerom i Marsom pripada unutrašnjim planetama. Udaljena je od sunca 147 do 152 miliona kilometara, prečnik joj je 12.765,28 kilometara, Ima jedan mjesec.
Vrti u smjeru kazaljke na satu. Oko vlastite ose okrene se za 23 sata i 45 minuta, a oko sunca za 365 zemaljskih dana.
Od čega se sastoji zemljina kugla
Jezgro Zemlje sastoji se od mješavine n ikla i željeza obuhvaćenog jednim tečnim omotačem a oko toga malazi se kora od stijena..
Zemljina kora pliva kao više plata na tečnom omotaču Na dodirima ovih plata povremeno dolazi do jakih dodira, tako da jedna plata gura drugu na više i tako su nastale velike planine, ili zbog toga dolazi do potresa ili izbijanja vulkana. Ove plate odvajaju kontinente kao naprimjer afriku od Amerike.
U unutrašnjosti zemljine jezgra nalazi se mješavina vodika i helijuma.
Površina
Površina se dijeli na sjevernu površinu na kojoj je jedna trećina zemlje, a dvije trećine površine pokrivene su vodom, a na južnoj polovini je jedna petina zemlje, a ostatak je pod vodom. Ukupno su dvije trćine zemljine površine pokrivene vodom. Voda isparava i stvara oblake, a onda opet u vidu kiše pada na zemlju. Sunce zagrijava mase zraka tako da zbog različitih temoperatua zračnih masa iznad morskih nastaju vjetrovi različite jačine.
Atmosfera
Zemljina atmosfera sastoji se pretežno od dušika (77%) i kisika (21%). U atmosferi se još nalaze manje količine vode i ugljen dioksida. Ranije je u atmosferi bilo puno više ugljen dioksida. Njega koriste biljke ili bakterije vezane u krečnjaku.
Godišnja doba, dan i noć
Godišnja doba, ljeto, jesen, zima i proljeće zavise od položaja zemljine kugle. Zemljina osa ne stoji vertikalno nego je nagnuta pod određenim uglom prema suncu. Na strani okrenutoj ka suncu je dan, a na drugoj je noć. Pošto se zemlja vrti strane na kojoj su dan i noć, svakodnevno se mjesnjaju. Ako se povuče pravi ugao na osu zemlje, na dijelu Zemlje koja je bliža suncu upravo je ljeto, a na onoj drugoj je sunce. Kad je u Evropi ljeto u Južnoj africi je zima i obrnuto
Temperature
Na Zemljinoj kugli može biti prilično hladno. Na Antartiku temperature dosežu i do -90°C, a u blizini ekvatora temperature znaju biti I do +50°C.
Polarna svjetlost
Polarna svjetlost je jedan fascinirajući fenomen. Može se posmatrati samo u blizini polova Zemlje. Magnetno polje zemlje zahvata jedan dio sunčevog vjetra i na nebu proizvodi svjetlost. Slično kao kod munja, kad se električni naboj prazni u zraku.
Zemljin mjesec
Udaljenost od zemljhe mu je 384.000 kilometara prečnik 3.476 kilometara, a obrne ze oko zemlje za 27 dana i 8 sati. Ima direktni uticaj na Zemljinu kuglu. Ponekad su nađe između sunca i zemlje i uzrokuje pomračenje sunca. Njegova sila teže prouzrokuje plimu i osjeku na vodenim površinama na Zemlji.
(izvor: Die Blinde Kuh – Erste deutschsprachige Suchmaschine speziell für Kinder)
