Partizanski spomenik u Mostaru 15. augusta 2012.

Bolje bi bilo nazvati ga Spomenik tuge i zaborava.

Izgleda kao kulisa za filmove strave i užasa.

A samo dvadesetak godina prije, bio je prepoznatljivi znak grada Mostara.

Tekst za podsjećanje:

 

 

Partizanski spomenik Mostar

Podaci o Spomeniku

Nakon II. sv. rata podiže se veliki broj memorijalnih spomenika NOR-a, pa je na inicijativu Džemala Bijedića početkom 1959. god. projekt za Spomen groblje u Mostaru povjeren afirmiranom beogradskom arhitekti Bogdanu Bogdanoviću. Odluku o podizanju spomenika donijela je Skupština općine 1960. god., a radovi su povjereni mostarskom poduzeću «Parkovi i nasadi». Pripremni radovi otpočeli su u listopadu 1960. god. dok je zvanični početak radova bio 01.12.1960. god.

Iskopano je i odvezeno 11.000 m3 zemlje, podignuto 4.750 m3 nasipa i ugrađeno u zidove 1.300 m3 betona. Drenažom je oborinska voda odvedena izvan zidova spomenika. Iz Dračeva kod Čapljine dotjerano je 1.647 m3 kamena, a isklesano je 12.000 komada profiliranih kvadera. U oblaganje zidova utrošeno je 1.193 m2 …ploča od pločasto lomljenog kamena, pretežito skinutih sa starih mostarskih kuća i zamijenjenih crijepom. Kaldrma površine 871 m2 popločana je sa 87.000 riječnih oblutaka. Radovi na spomeniku su se u periodu od 30.04.1963 do 15.05.1964. god. izvodili smanjenim intenzitetom.
Površina spomenika u konturama iznosi 5.276 m2, a površina uz objekt zajedno sa fontanom 15.150 m2 dok se park šuma prostire na još 20.000 m2. Na samom spomeniku pod travnjacima je 5.345 m2 od čega je na 6 terasa 1.326 m2.

Dobrovoljnim radnim akcijama omladine pošumljena je šira zona spomenika. Cvjetne površine iznose 2.950 m2, a grmovi se prostiru na 1.865 m2. Mediteransko zimzeleno bilje niskog rasta nepravilno je raspoređeno. Cvijeće je veoma raznovrsno i dijeli se na proljetni zimski ansambl. Autor hortikulturnog rješenja spomenika je Golubić Dževad dipl. ing. šumarstva.

Spomenik je svečano otvorio 25.09.1965. god. Josip Broz povodom 20.-te obljetnice oslobođenja Mostara od fašizma i na dan formiranja Mostarskog bataljuna . Izgradnju je financirala Skupština općine uz brojne donacije mostarskih radnih organizacija.

U drugoj fazi izgradnje spomenika trebao se izgraditi Trg žrtava fašizma sa Muzejom revolucije na prostoru tzv. Starog igrališta Veleža, po idejnom projektu arh. Nedima Džudže. Na ovom prostoru kasnije je sagrađen stambeno poslovni kompleks.

Projektom je bilo predviđeno 810 grobnih mjesta, ali je prikupljeno samo 560 ostataka poginulih boraca, od čega je 8 Narodnih heroja koje su sahranjene u betonskim komorama dim.60/40/50 ispod grobnih obilježja dok su kosti iz zajedničkih grobnica položene u spomen kosturnicu u polukružnoj niši u kojoj se polažu vijenci

Na spomen groblju postavljeno je 630 nadgrobnih spomenika koje su 2004. god., uz suglasnost autora, zamijenjene novim, istog oblika i natpisa, ali od domaćeg kamena «tenelije» od kojeg je sazdan i Stari most.

Autor Spomenika gosp. Bogdan Bogdanović za isti je 1966. godine dobio 14-februarsku nagradu i proglašen počasnim građaninom Grada Mostara.

(iz opisa Spomenika)

fotosi Smail Špago

Komentariši