Adis Obad, trener Lokootive Mostar

Možemo se prošetati ligom

Objavljeno na StarMo

Napisao  M.B. Utorak, 28 Avgust 2012 09:17

MOSTAR — Adis Obad je jedna od Veležovih legendi. Nerijetko ga nazivaju i najboljim igračem koji je nakon rata nosio crveni dres sa Veležovim grbom. Zadnjih sedam godina karijere proveo je u Veležu i uprkos njegovim poznim igračkim godinama, navijači su nerijetko znali reći kako je Obad i tada bio ključni igrač Veleža.

Uprkos povredama, prekidu karijere tokom rata i svim drugim problemima, Obad je igrao i za reprezentaciju BiH i to rame uz rame sa zvijezdama poput Bolića, Baljića, Barbareza… Jedan je od rijetkih koji je nakon rata zabilježio i zapaženu međunarodnu karijeru. Igrao je četiri godine u njemačkoj "Cvajti", drugoj Bundesligi, u Oberhausenu, gdje je bio jedan od najboljih i najomiljenijih igrača.

Trenutno radi kao šef stručnog štaba federalnog drugoligaša mostarske Lokomotive, kluba koji se – uprkos višedecenijskoj tradiciji – nalazi u teškoj situaciji i doslovno se bori za preživljavanje, iako ima ekipu koja bi u normalnim okolnostima mogla konkurirati i za Prvu ligu Federacije BiH.

U ekskluzivnom razgovoru za "StarMo", popularni Aca – kako ga navijači nerijetko zovu – govori o svojim počecima, klubu u kojem je ponikao – a to nije Velež! – prvim (po)ratnim godinama u Veležu, Oberhausenu…

‘Dijete’ Lokomotive

Zapravo, malo ljudi zna da Adis Obad, u stvari, i nije "Veležovac", nego je ‘dijete’ Lokomotive.

"Igrao sam lopte s rajom svaki dan i rahmetli Fika Kalajdžić me je gledao i pozvao me u Lokomotivu, tako da sam počeo praviti prve prave, profesionalne korake u FK Lokomotiva, iako sam živio iznad stadiona Pod Bijelim brijegom.

Igrao sam za juniore, onda dobio poziv za vojsku. Kasnije sam prešao u prvi tim, malo trenirao, Čorba Hadžiabdić je bio trener. Odem u vojsku, vratim se 1992. godine u februaru, onda ovaj nesretni rat, pauzu napravim i ponovo eto, 1994. godine kada se Velež formirao ponovo, tada me je rahmetli Zeko Selimotić pozvao", priča Adis Obad za "StarMo".

"Sjećam se da se prvo prvenstvo igralo u Zenici. Išli smo praktično s linije sa jednim "Ivecom", autobusom… Tada su među ostalim igrali Ćupina, Kaplan, Greljo, Bebanić, Ćemalović, Čolaković, Knezović, Tanović…

U Sjevernom logoru smo trenirali, otišli smo na to prvenstvo u Zenici, stvarno su me iznenadili i gradom i hotelom… Tada smo izgubili od Čelika, od Željezničara, Zenice i Slaven iz Živinica i mi bili smo tada. I onda je bila prijateljska utakmica protiv Sarajeva, kada su se oni vraćali s jednogodišnje turneje i ovdje smo ih dobili 6:2", prisjeća se Obad.

Velika ljubav

Nakon toga, prvenstvo BiH počelo se normalno igrati. Obad se sjeća puta u Tuzlu, preko planina, "pa zaglavimo, pa nas voz čupa, pa u Zenicu isto".

"Tako da je bilo stvarno teško. Ali mi smo to voljeli, svi ti igrači su to voljeli, čak više nego ova djeca sada. Bila je to velika ljubav prema fudbalu. Nije se imalo ništa, treniralo se na šljaci ovdje u Sjevernom logoru, ali eto, izdržalo se. Neki nisu mogli izdržati, okanili su se…

Poslije smo igrali u Jablanici naše domaće utakmice, pa smo trajektom išli. To je bilo, ja mislim, kada je igrano prvo ono redovno prvenstvo. I onda prešlo se na taj stadion u Vrapčićima, koji je isto bio neuslovan, ali eto, igrali smo tu", priča Obad.

Napominje kako je bio i strijelac lige, a prisjeća se i da je doživio povredu 1997. godine, u Visokom, kada su mu pukli ligamenti, te je uslijedio postepeni oporavak sve do 1999. godine.

Zabilježio je i 15 nastupa u reprezentaciji, u vrijeme kada su selektori bili Fuad Muzurović i Džemaludin Mušović. Prije nego što je otišao u Njemačku, išao je na četiri probe – Izrael, Grčka, Turska i Rusija. Zadnja proba bila je u Njemačkoj, te ga je uzeo Oberhausen.

"Bio sam na probi 15 dana i Aco Ristić me je baš angažovao i igrao sam tamo četiri godine. Igrao sam dobro, ali tek nakon polusezone. Nisam se mogao odmah uklopiti, došla je i teška povreda aduktora i nisam se mogao uklopiti u stil igre, način… Trka, snaga…"

Kako je bilo prilagoditi se?

"Sjećam se prve moje utakmice, protiv Stuttgart Kickersa. Ja sam bio na klupi. Gubimo 1:0 i sad ja gledam igrače obje ekipe, lete ljudi! Tako da sam se baš ‘sakrio’, kada sam vidio da je to snaga, trka i tehnika – sve oni imaju! A brže se igra nego kod nas. U nas je spora liga. Tako da nisam mogao odmah igrati. Onda sam malo ‘skontao’ kako treba, šta treba, pripremio se i baš me je ono bilo krenulo", veli Obad.

Oberhausen je tada, kaže, bio predzadnji sa pet bodova, pa su angažovali njega i još jednog centarfora Nijemca i tako "da sam u drugom dijelu sezone dobro odigrao, postigao devet golova, ostali smo u ligi".

"Poslije sam imao još ponuda od Mönchengladbacha, Werdera, međutim sjećam se utakmice protiv Mönchengladbacha da jednostavno nikome nije bilo jasno zašto sam ja obje te utakmice bio na klupi… Klub je imao važeći ugovor i nije me pustio, htio se stabilizirati", priča Obad.

Prve dvije godine u Njemačkoj su mu najbolje bile, mada je igrao stalno i zabijao golove. Međutim, iz privatnih razloga se vratio iz Njemačke, te je u 32. godini prestao aktivno igrati nogomet.

"Sve je super bilo tamo. Puni stadioni, posjećenost. Nije kao ovdje, gdje je raja odmah nezadovoljna, čim gubiš. Tamo te podržava svih 90 minuta. U hotelu te dočeka po 100 protivničkih navijača, iz tog grada, traže autogram-karte, potpise i tako…", kaže Aca.

Kada se vratio, aktivirao se ponovo na poziv Amara Osima. "Išao sam na razgovor. Htio me je angažovati u Želji", kaže Obad, te podsjeća kako je to bilo nedugo nakon što je Željezničar zabilježio solidan nastup na evropskoj sceni. I sam je igrao za Želju u Evropi.

"Ja sam igrao Željinu evropsku utakmicu protiv Heartsa. Tada je to bio Kup UEFA", kaže.

Poslije pauze od tri mjeseca i povratka u Mostar iz Njemačke, tako se opet aktivirao. Odigrao je tu polusezonu u Željezničaru. "Tu baš nisam ni bio spreman, nisam ni odigrao kako valja. Oni su očekivali više, ali ja i kada sam otišao, ja sam Osimu rekao otvoreno, nisam spreman, nisam trenirao nikako, okanio sam se lopte i tako… Nisam imao ni sreće", kaže Obad.

Poslije Želje, vratio se opet u Velež, gdje je sasvim neočekivano odigrao još sedam godina, cijelo vrijeme pomažući klubu da ostane u društvu najboljih.

Naravno, razgovarati sa Adisom Obadom, a ne govoriti o Veležu, nemoguće je.

Što se tiče Veleža danas, Obad smatra kako imaju mladu, kvalitetnu ekipu. To što su, na primjer, u trećem kolu izgubili kući, nije smak svijeta. "Desi se!", kaže Obad, te ističe kako treba ići dalje, gledati unaprijed.

Suđenje se popravilo, veli. Sad je neobično kada se kući izgubi ili dobije na strani, u odnosu na prethodne godine. Tako da nije nemoguće da Velež dobije još koju utakmicu na strani i nadoknadi ako još nešto eventualno ‘prospe’ na svom terenu.

Ulagati u mlade snage

Što se tiče stanja u bh. nogometu, Adis Obad smatra kako, prije svega, treba ulagati u djecu.

"Ovdje treba više ulagati u omladinsku školu, bez obzira o kojem se klubu radi. Ja se sjećam, uslovi sad u Sjevernom logoru i prije 20 godina isti su, nimalo se nije pomaklo što se tiče toga, a to je osnova jednog kluba, da ima kvalitetan rad za mlađe kategorije i uslove za tu djecu.

Mora se raditi na tome da se brže igra, jer u nas je stvarno spora liga, a mi gledamo na TV-u utakmicu – recimo neke druge lige – baš u brzini je razlika, a ne u talentu, tehnici ili nečemu drugom. Samo se treba brže igrati, brže se oslobađati lopte, da protok lopte brže ide. A tim stvarima se već moraju igrači učiti kao djeca", smatra Obad.

On se slaže sa ocjenama kako je najveći problem u nedostatku novca, ali smatra kako se uslovi rada mogu popraviti i uz mala sredstva.

Lokomotiva ima ekipu za nešto više

Radom u Lokomotivi je zadovoljan i kaže kako je raditi u tom klubu odlično. "Imamo dobru ekipu, Dosta je tu igrača i iz Veleža, čak i onih koji su bili prestali igrati kao mladi. Ima i igrača koji su iz Lokomotive. Što ja vidim, Lokomotiva ima ekipu da se ‘prošeta’ ovom ligom!", odlučno govori Aca.

No, teška je situacija u Lokomotivi. "Igrači nemaju nikakva sredstva. Niko. Lokomotiva je vjerovatno klub koji je u najtežoj situaciji u HNK. Ali uprkos tome, svaki igrač dolazi na treninge, radi maksimalno. Radili su pripreme, te im se to i vratilo pobjedom u prvoj utakmici", kaže Obad.

Uskoro i profi-trener

Na ličnom planu, Adis Obad je već završio nekoliko stepeni u trenerskoj školi i još malo mu nedostaje za sticanje zvanja profesionalnog nogometnog trenera.

Jedno vrijeme je proveo i na klupi Veleža, u prošloj sezoni. Vodio je ekipu 6-7 kola, u trenutku kada to niko drugi nije htio prihvatiti, kada je klub bio u teškoj situaciji i to još u njegovoj prvoj trenerskoj godini.

Ambicija ima, kaže, u trenerskom poslu i sve je moguće: možda još godinu ostane u Lokomotivi, možda nekad opet sjedne na klupu Veleža, a nije isključen ni angažman u inostranstvu.

(StarMo)

http://www.starmo.ba/sports/item/9773-obad-mo%C5%BEemo-se-pro%C5%A1etati-ligom.html

 

 

Komentariši