Klimatske promjene

Led na Sjevernom polu topi se brže nego ikada do sada

Led na Sjevernom polu topi se ove godine brže nego što je čovječanstvo do sada ikada doživjelo. Danas smo svjedoci posljedica promjena klime, iako se zemlja zagrijala samo 0,8 stepeni više», riječi su sa Instituta za klimatska istraživanja iz Postdama u Njemačkoj. «Zbog toga je vrlo važno da globalno zagrijavanje ne smije preći već dugo zagovarana dva stepena».

Već prošle nedjelje površina leda na Arktiku bila je manja nego 2007. godine, kada je zabilježen minimum, javio je američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) iz Denvera. Na osnovu satelitskih snimaka Sjeverni pol sada ima površinu od «samo» 4,1 milona kvadratnih kilometara, koja je pokrivena ledom. Dosadašnji negativni rekord zabilježen je 18. septembra 2007. godine. U poređenju sa tom površinom Sjeverni pol je sad manji za oko 70 hiljada kvadratnih kilometara, a do kraja ovogodišnje sezone topljenja leda krajem septembra, istopiće se još više leda.
Nakon 2007. godine, svake godine površina pod ledom postajala je manja. Posljedice topljenja leda, pretpostavlja se, ostaće trajne ne samo na Arktiku. To može dovesti do povećanja nivoa mora i okeana. Čitav region Arktika grije se, jer voda apsorbira oko 90 procenata dolazećih sunčevih zraka. Ranije se oko 80 procenata tih zraka vraćalo ponovo u atmosferu. Toplota, osim toga, ima uticaj i na kopno, posebno na Grenlanad, na kome je po prvi put u istoriji, ove godine njegova kompletna površina bila bez leda. Voda nastala topenjem leda otiče direktno u okean i povećava mu nivo.
Sve to doprinosi da vrijeme u čitavoj Evropi postaje još ekstremnije. Postoje naznake da takozvani «jetstream», strujanja zraka, postaju nestabilna. Ova jaka strujanja vjetrova, koja okružuje Sjeverni pol, utiče da se tamo vrijeme duže zadrži u srednjim granicama. Već 2010. jedna blokada «jetstreama» izazvala je talas vrućine, sa šumskim požarima u Rusiji, ekstremne padavine i poplave u Pakistanu. Ovakve blokade mogu ubuduće češće nastupiti, ako bi led na Sjevernom polu postajao i tanji i manji.
Stručnjaci za klimu sa Univerziteta u Bremenu očekuju jedan novi rekord u nestajanju ledene površine na Sjevernom polu, što situaciju može zakomplikovatin još više. «Od kraja jula ove godine površina leda je manja više nego ikada do sada» riječi su iz ovog Instituta. NASA dopunjuje ovu tvrdnju iskazom, da ove godine nije bilo ni malo toplije nego te 2007. godine. Do jednog toplotnog udara u augustu, vrijeme je bilo neupadljivo. Razlog za sve ovo stručnjaci nalaze u globalnom zagrijavanju. Na Arktiku temperature rastu tri puta brže nego na ostalim dijelovima Zemljine kugle. «Polarni region je naš sistem za uzbunu, tamo se efekti klimatskih promjena najprije pokazuju» riječi su stručnjaka iz Bremena.
«Stanje će dalje biti pooštreno kroz strukturalne promjene leda. Arktik se ranije sastojao od višegodišnjeg leda», kažu stručnjaci sa NSIDC. «Led je do sada preživljavao jednu sezonu topljenja, prelazio u slijedeću, i tako postajao veći i stabilniji. U međuvremenu, oko 80 procenata površine Arktika pokriveno je samo jednogodišnjim ledom. Ono što se dešavalo zadnjih godina doprinijelo je da se sniježna kapa Sjevernog pola bitno smanjila».

«Danas smo svjedoci posljedica velikih promjena klime, iako se Zemlja zagrijala «samo» za 0,8 stepeni više», riječi su sa Instituta za klimatska istraživanja iz Postdama u Njemačkoj. «Zbog toga je vrlo važno da globalno zagrijavanje ne smije preći već dugo zagovarana dva stepena».

Možda će nam ovo dati odgovore i na ekstremne promjene vremena u našim krajevima ove godine.
Fotosi: Univerzitet Bremen

(izvor:sdz.de)

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/23744/klimatske-promjene-led-na-sjevernom-polu-topi-se-brze-nego-ikada-do-sada

 


 

Komentariši