Umjetnost računanja iz glave

Skoro zaboravljeno

Umjetnost računanja iz glave

Kad ste posljednji put nešto sračunali iz glave? Za svako sabiranje više od dva broja najčešće posegnemo za nekim elektronskim pomagalom. Računanje iz glave danas je postalo sporedna i za većinu ljudi nepotrebna stvar. Zašto naprezati moždane vijuge, kad nam se na svakom koraku nudi elektronska pomoć.

Sa računanjem iz glave krenulo je nizastranu još od vremena izuma džepnog kalkulatora, kod nas poznatijeg kao digitron, tamo još daleke 1960. godine. Tokom zadnjih desetljeća, ljudi sve više gube sposobnost računanja iz glave. U osnovnoj školi doduše, još uvijek se uče računske operacije sabiranja, odizimanja, množenja i dijelenja, i to bez papira i utipkavanja brojeva na tastaturu. Tablica množenja je nezaobilazna.

 

Računanje iz glave i pamćenje brojeva, za čovjeka je bilo iscrpljujuće još od prastarih vremena, kad se posezalo za za čvorovima, kako bi se brojevi lakše pamtili. Onda je došlo vrijeme „šibera“, male daščice sa upisanim brojevima i srednjim dijelom, koji se gurao naprijed, nazad, a po njemačkoj riječi„ schieben”, što znači gurati, ova naprava je i dobila ime. Ove spravice još dobro se sjećaju malo starije generacije. U srednjoj školi je bila obaveza naučiti računati šiberom. Nakon toga, došlo je vrijeme elektronike. Danas svaki iole bolji mobitel u sebi ima ugrađen kalkulator, koji će vam u tren oka izračunati da je treći korijen iz 23 418 203 381 tačno 2861.

Umjetnost računanja iz glave danas njeguju još samo matematičari, i nadareni ljudi, umjetnici sa brojevima, koji ne žele postati razmaženi računskim pomagalima. U ovim modernim vremenima takvi djeluju pomalo čudno i nestvarno.

 

Tokom proteklog vikenda, u njemačkom gradu Münsteru sastali su se mladi od osam do dvanaest godina na svjetskom prvenstvu u računanju iz glave. Za šampiona je proglašen dečko koji je bez problema, kao s nokta, iz glave riješio sve postavljene zadatke.

Ako je vjerovati jednoj studiji univerziteta iz Južne Kalifornije, svi oni koji se brinu o finansijskoj budućnosti, morali bi znati da su matematičke sposobnosti ljudi ključni faktor napretka.

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba

Komentariši