Dijagnoza: ovisnost o internetu

Savremeni život

Dijagnoza: ovisnost o internetu

Ljudi danas ne mogu zamisliti život bez kompjutera, mobitela i interneta. U svijetu se bilježi sve veći broj ovisnika o društvenim mrežama, poput facebooka, ili twittera. Zbog čega ljudi postaju ovisni o internetu i društvenim mrežama?

U medicini već postoji ljekarska dijagnoza: poremećaj zbog ovisnosti o internetu. Prema statističkim podacima iz Kine, Južne Koreje i Tajvana, čak 30 posto tamošnje omladine je ovisno o internetu. U Njemačkoj je zabilježeno 560 hiljada ovisnika o internetu. Ovo psihičko oboljenje će se od iduće godine naći na međunarodnoj listi mentalnih poremećaja. Simptomi ovisnosti o internetu su preokupacija internetom i online igrama, gubitak interesa za bilo kakve druge aktivnosti, nemogućnost kontrole vremena koje se  provodi na internetu. Posebna karakteristika oboljelih je povlačenje u sebe u vrijeme kada im nije dostupan internet.

Kod sumnje na ovisnost o internetu ljekari koriste posebne upitnike, kako bi odredili stepen ovisnosti (ISS), ili kompulzivnu skalu korištenja interneta. Na osnovu odgovora pacijenta, ljekar utvrđuje stepen ovisnosti. Ovisnost je karakterisana snažnom željom ili prinudom da se ide na internet, gubitak kontrole vremena korištenja interneta, gubitak tolerancije, jer bolesnik sve više i više vremena provodi na internetu, pojava teškog odvikavanja, povlačenje iz svakodnevnog života. U ekstremnim slučajevima, bolesnici skoro čitavo svoje slobodno vrijeme provode na internetu.

Kod dijagnoze ovisnosti o internetu postoje tri stadija oboljenja:
– Riziko faza, kod koje su prisutna do tri tipična simptoma u razdoblju do šest mjesei,
– Kritična faza, u kojoj su prisutna četiri simptoma u razdoblju od šest mjeseci i
– Kronična faza, u kojoj su prisutna više od četiri simptoma u razdoblju više od šest mjeseci

Zbog čega ljudi postaju ovisni o internetu i društvenim mrežama? Stručnjaci daju objašnjenje da svaka obavijest koju se korisnik primi putem facebooka utiče na nivo dopamina, jednog neurotransmitera u njegovom mozgu, a dopamin je povezan s osjećajima motivacije i nagrađivanja. Nivo dopamina se na sličan način povećava tokom seksa i kod osoba koje konzumiraju drogu. To izaziva toliko snažan efekt i vrlo teško mu je se oduprijeti. Koliko je opasna ovisnost o internetu i facebooku najbolje ilustruje podatak iz SAD, koji govori da je „kolektivno vrijeme pažnje“ u zadnjih desetak godina smanjeno s dvanaest na osam sekundi, dakle, zbog ovisnosti o internetu smanjuje se pažnja i fokus ljudi za čitavih 40 posto. U istom periodu, vrijeme sjedenja ispred kompjuterskog ekrana povećalo se za čak 104 posto – s tri i po sata na sedam sati dnevno. Danas ljudi prosječno provode 8,5 sati ispred raznih ekrana (mobiteli, tableti, televizori, kompjuteri), dok vrijeme koje se dnevno potroši na čitanje novina i drugih printanih publikacija iznosi samo dvadeset minuta. Osobe ovisne o internetu u svom mozgu imaju 10 do 20 posto manje volumena zaduženog za emociju, govor, pamćenje i motoričku kontrolu. Korisnici facebooka sa većim brojem prijatelja imaju razvijenije područje u mozgu za emocije i društveno ponašanje. Stručnjaci, koji godinama proučavaju ovisnost o internetu, upozoravaju na još jednu alarmantnu činjenicu: rezultati testiranja ovisnika o internetu slični su rezultatima osoba koje pate od poremećaja višestrukih ličnosti!

Liječenje ovisnosti o internetu je izuzetno je teško. Internet je postao svakodnevnica, a veliki broj ljudi više ne može zamisliti ni poslovni niti privatni život bez interneta. Jedan od tretmana za liječenje ovisnosti o internetu je kognitivno-bihevioralna terapija, kroz koju se ovisnici uče kako da steknu kontrolu nad vremenom korištenja kompjutera, kako da povećaju motivaciju, društvene aktivnosti, kako da poboljšaju seksualne funkcije i kako da se bave drugim aktivnostima, koje nemaju nikakve veze sa internetom.

Smail Špago

NovaSloboda.ba

Komentariši