Energija za latte-macchiato generaciju

 

U domaćinstvu i u bašči, ostatak od kafe je jedna vrlo cijenjena vrsta otpada. Dokazano je da ostatak od kafe može odlično poslužiti kao đubrivo u bašći, ili za cvijeäe, kao rastjerivač neugodnih mirisa, a pokazalo se da ubrzava i  poboljšava rast skupocjenih gljiva.

Međutim u smeđem ostatku od kafe krije se mnogo više toga, nego što mislimo. Ostatka kafe u domaćinstvu najčešće rješavamo pranjem džezve na česmi i prolijevanjem smjese da oteče u kanalizaciju. To je na neki način posljedica našega pripremanja kafe, kako u domaćinstvu, tako i u kafanama. U Evropi i ostalom svijetu kafa se priprema na malo drugačiji način, Kafu se sipa u filter, ili u automat, kroz nju se propušta vrela voda i kafa iz automata ističe u šoljicu, a ostatak kafe baca se u kantu za smeće.

Ostacima kafe bavila se Kira Kern, mlada Njemica, koja je nedavno diplomirala na Privrednom faklultetu u Bad Cannstattu u blizini Stuttgarta. Zaključci iz njene analize mogli bi uveliko doprinijeti aktuelnom rješavanju energetskih problema. Ostaci kafe sadrže sirovine koje služe za dobijanje bio-dizela, a mogu biti korišteni za proizvodnju struje ili toplote.

Mlada inžinjerka je došla do podataka da se samo u Njemačkoj u smeće baci oko 450 hiljada tona ostatka od kafe, godišnje. Toplotna moć po kilogramu ovog otpada iznosi oko 25251 kilojoula, a u ostacima kafe nalazi se u prosjeku još oko 15 procenata ulja. Kad bi se iskoristilo samo 110 hiljada tona ovih smeđeg otpada, koji se godišnje izbaci iz kancelarija, restorana ili kafića u Njemačkoj, obezbjedilo bi se oko 0,5 procenata ukupno proizvedenih kolilčina bio-dizela u ovoj zemlji. Doprinos u proizvodnji struje iznosio bi 0,04 procenata, što je osjetno niže, kako tvrdi Kira. Ona u svom istraživanju preporučuje otpad od kafe kao regenerativnu sirovinu bez ikakvog rizika. Osim toga njenim istraživanjm je dokazano da se postupcima prerade ostataka kafe ne bi dodatno povećala količina ugljen dioksida u vazduhu.

Mlada inžinjerka se u svom istraživanju ogradila od korištenje ostataka od kafe u domaćinstvu iz razloga zaštite okoline. Količina nije tako velika, a troškovi sakupljanja ili odvajanja od ostalog otpada bili bi preveliki.

Diplomski rad mlade inžinjerke predstavlja mnogo više od samo jedne simpatične ideje. Da bi od toga stvarno nešto moglo biti, pokazuju rezultati postignuti u firmi “Kraft food”, jednog proizvođača brze hrane, tokom dugog niza godina. Ovaj poduzetnik, sa raširenom mrežom restorana širom svijeta, u svom sastavu je izgradio elektranu koja za proizvodnju elektruične energije koristi bio masu, nastalu isključivo od otpadaka kafe iz njihovih restorana. To se u svakom slučaju isplati, tvrde odgovorni ljudi iz ove firme. Jedan sličan postupak istražen je i razvijen na Univerzitetu Nevada u SAD, gdje se od ostataka od kafe proizvodi bio-dizel. I njihove kalkulacije pokazuju da se radi o vrlo rentabilnom pogonu. U SAD računaju da bi se ovakvim načinima prerade ostataka od kafe mogao postići čisti dobitak u iznosu preko osam milona dolara godišnje.

Mlada Njemica smatra realinim da bi bi se i u Njemačkoj, proizvodnjom bio dizela iz ostataka kafe mogao ostvariti dobitak od 15 centi po litru.  Pitanje je da li će se neko, i kada, ozbiljno pozabaviti njenom idejom.

 

To još ne mogu odgonetnuti ni babe gatare, gatajući, gledanjem u šare na dnu šoljice za kafu.