Sto godina pokretne trake

Interesantna godišnjica

Sto godina pokretne trake

Prvu pokretnu traku u proizvodnjni automobila uveo je Henry Ford 1913. godine. Sto godina kasnije, pokretne trake vrte se i dalje u industrijskim pogonima širom svijeta.

Ni jedan pronalazak dvadesetog vijeka nije toliko izmijenio proces proizvodnje kao pokretna traka.  Prvu pokretnu traku uveo je Henry Ford (1863-1946) u njegovu fabriku automobila 14. januara 1913. godine.

 

Ideja mu je sinula nakon posjete jednoj klaonici u Chicagu, gdje je vidio kako mesari, za nepunih petnaest minuta, na pokretnoj traci, rasparčavaju jednu čitavu kravu.

Sličan princip uveo je u njegovu fabriku automobila. Rezultat: vrijeme montaže jednog automobila smanjeno je sa 12 sati na svega sat i po, a cijena automobila je smanjena sa 870 na nevjerovatnih 350 dolara, koliko je onog vremena koštao jedan Fordov automobil.

Šest godina kasnije, pokretnu traku uveo je prvi evropski proizvođač automobila francuski Citronen, a jedanaest godina kasnije i njemački Opel.

 

Danas se pokretna traka koristi u skoro svim granama industrije. Od bučnih i prljavih fabričkih hala nastali su tihi i sterilno čisti prostori za proizvodnju, hale su zaposjednute robotima umjesto ljudima. U minutnom taktu, na primjer u pekarskoj industriji, peku se hljebovi, ili prave pizze za duboko zamrzavanje, pune flaše sa osvježavajućim pićima.
U auto industriji, roboti zavaruju karoserije automobila, a radnici samo prate tok proizvodnje.

Tehnika se izmijenila, ali je princip ostao isti i nakon sto godina.

Sretna godišnjica!

Smail Špago

NovaSloboda.ba

Komentariši