Porijeklo ovog praznika nije pouzdano utvrđeno, ali se smatra da ima veze sa drevnim kulturama koje su oko tog datuma proslavljale Novu godinu. Kakve veze ima Nova godina sa praznikom šale? Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon proljećne ravnodnevnice, koja pada 20. ili 21. marta. U srednjem vijeku, veći deo Evrope je slavio 25. mart, praznik Blagovjesti, kao početak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedelju dana, sve do 1. aprila. Papa Gregor XII je 1582. godine naredio poštovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.

Pošto narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom životu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Gregora i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali šale na račun „neobavještenih“, ismijavajući njihova zastarjela slavlja. Običaj je nastao u Francuskoj, koja je prva prihvatila gregorijanski kalendar, ali je zanimljivo da je 1. april, kao praznik šale, odmah zaživio i u regionima Evrope, koji su mnogo kasnije prihvatili novi kalendar.

Jedno zanimljivo objašnjenje je dao Džozef Boskin, profesor istorije na univerzitetu u Bostonu. Po njegovom istraživanju, koje je objavio Associated Press 1983. godine, praznik šale je nastao u doba cara Konstantina, kada je grupa dvorskih luda tokom zabave na rimskom dvoru rekla slavnom vladaru da bi bolje od njega vodili carstvo. Zabavljen ovom idejom, car Konstantin je na jedan dan prepustio vlast dvorskoj ludi Kugelu, koji je za vrijeme svoje vladavine ediktom proglasio 1. april za dan šale i apsurda. Nekoliko dana kasnije javnost je saznala da je profesor Boskin je nasamario slavni medijski servis, jer je cijelu priču izmislio kao prvoaprilsku šalu.

Svjetski dan šale 1. april jedan od najinternacionalnijih praznika na svetu. Gdje god da se nađete, možete očekivati da će vas tog dana neko nasamariti, poslati vas da tražite nepostojeće stvari i ljude, ubjeđivati vas da povjerujete u nevjerovatno i ispadnete naivni i lakovjerni. Bilo da ste kreator šale ili žrtva domišljatijih spadala, ovaj dan je rezervisan za smijeh, dobro raspoloženje, zabavu i druženje.

Prvoaprilska šala označava običaj da se 1. aprila smišljaju bezopasne smicalice ili objavljuju falsifikovane ili lažne novosti, priče ili informacije. Cilj je da se članove porodice, prijatelje, poslovne kolege želi dovesti u smiješan položaj. U novinama, časopisima, na radiju i televiziji, a u novije vrijeme i na web-stranicama objavljuju se prilozi sa prvoaprilskim šalama čitalaca ili slušalaca, koje su na prvi pogled vjerodostojni, a tek kasnije sazna se njihova prava namjena. Jedna od najpoznatijih prvoaprilskih šala kroz istoriju zabilježena je još u šesnaestom vijeku. Navodno je 1.aprila je jedna djevojka od šesnaest godina, nepoznatog imena, ponudila tajni rendezvous Henriku IV., kralju Francuske od 1589.-1610., koji je bio sklon mladim ženama, u diskretnim prostorijama dvorca. Kad se Henrik pojavio u naznačeno vrijeme na sastanku, našao je umjesto mlade djevojke svoju suprugu Mariju de’ Medici.

Ako vam i u ovom tekstu nešto nije pasovalo, vjerujte, bio je aprilili.

Priredio: Smail Špago