Svijet je nekada bio tako mali

Pogled u praistoriju

Svijet je nekada bio tako mali

Ovih dana je u svjetskoj štampi objavljena karta nekadašnjeg superkontinenta, koji je na zemaljskoj kugli postojao prije više od 200 miliona godina, sa ucrtanim granicama današnjih država. Naravno, sve je to bilo samo igra i zabava. Čitav današnji moderni svijet tada je bio na jednom superkontinentu, u geologiji poznatom pod nazivom Pangaea.

Za nas je posebno interesantno, ono što je vidljivo na karti sa ucrtanim granicama zemalja, da su današnje balkanske zemlje bile smještene između Jadranskog mora, koje je, kako se vidi na karti, bilo mnogo uže, pa je i Pirinjesko poluostrvok bilo puno bliže Balkanu sa zapadne strane, a zemlje Balkana su sa istočne strane bile direktno na obali tadašnjeg Tetis okeana.

 

Šta se dešavalo prije 200 milliona godina?

Moglo se pješke, po suhu, na primjer, od Kine do Australije. Na nekadašnje kopno superkontinenta, koji je tada postojao i koga današnji naučnici nazivaju Pangaea, unesene su granice sadašnjih zemalja. Karta pokazuje kako bi svijet izgledao prije 200 miliona godina, da su današnje moderne zemlje tada postojale. Kako karta prikazuje, bilo je moguće doći pješke od Kine do Australije, sve po suhom, da se ne pokvase noge.

Praistorijska slika naše planete, sa unesenim današnjim političkim granicama modernih država pokazuje pomalo čudan položaj i komšiluk nekih zemalja. Indija je smještena uz Antarktik, Španija se nalazila uz  Kanadu i SAD, a graničila je i sa Sjevernom Afrikom. Velika Britanija se nalazi odmah uz Francusku usred ovog superkontinenta. Temperature na tadašnjem superkontinentu su tada bile za oko 20°C veće nego danas.

Naravno, ljudski život u takvim uslovima nije bio moguć i pojavio se na zemljinoj kugli tek milionima godina kasnije. Pronađeni fosilni ostaci iz tog perioda pokazuju da je Pangea postojala prije 300 miliona godina, kao jedinstvena tektonska zemljina ploča, prije nego što je počela da se razdvaja prije 100 miliona godina. Geolozi tvrde da se  takvo nešto događalo već nekoliko puta u istoriji zemljine kugle i da će se opet ponoviti, ali ne bar za nekoliko stotina miliona godina.

Uz gornji tekst, za one koji žele informaciju više, ono što piše u wikipediji:

Pangea ili Pangaea (grčki Παγγαία – svezemlje) je naziv za superkontinent, koji je postojao tokom era paleozoika i mezozoika prije nego što je proces tektonike ploča odvojio kontinente u njihovu trenutnu konfiguraciju. Ime je skovao Alfred Wegener, vodeći zagovarač pomicanja kontinenata iz 1915. godine.

Kontinenti su se očigledno spojili u jedinstvenu Pangeju prije oko 300 milona godina, uzrokujući izdizanje nekoliko istaknutih planinskih lanaca procesom orogeneze. Nekoliko takvih lanaca još postoji, iako su tokom vremena zbog erozije postali mnogo niži. Savršeni primjeri tih planina jesu Apalači na istoku Sjeverne Amerike, Atlas gorje u Sjevernoj Africi i Ural u Evroaziji. Plašt ispod nekadašnjeg Pangejinog položaja ostao je vrlo vruć, čak i nakon koalizije, te su stoga konvekcijske struje unutar podložne magme gurale središte superkontinenta prema gore. Zbog toga je područje na kome se danas nalazi afrički kontinent bilo smješteno desetke metara poviše okolnih kontinenata.

 

Pangea je bila kopnena masa u obliku slova C, koja se prostirala preko ekvatora. Vodeno tijelo, koje se nalazilo zatvoreno unutar tog polumjeseca, nazvano je more Tetis. Zbog Pangejine masivne veličine unutrašnje regije vjerovatno su bile vrlo sušne zbog nedostatka padavina. Veliki superkontinent je naposljetku terestričkim životinjama omogućio slobodnu migraciju cijelim putem od Južnog do Sjevernog pola.

Ogromni okean koji je nekad okruživao superkontinent Pangeu nazivao se Panthalassa. Čini se da se Pangea razlomila prije oko 180 miliona godina, u jurskom razdoblju, prvo na dva superkontinenta (Gondvanu na jugu i Lauraziju na sjeveru), a nakon toga na današnje kontinente.

Pangea nije bila prvi superkontinent. Prema dostupnim dokazima, naučnici su rekonstruisali Pangejinu prethodnicu nazvanu Pannotia, koja se formirala prije oko 600 mikliona godina, a podijelila nekih 50 miliona godina kasnije. Drugi kontinent Rodinia očigledno se formirao prije približno prije 1.100 milona godina, a podijelio prije 750 miliona godina.

(izvor:thesun)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba

Komentariši