Sijaset
Jeste li znali da u savremenom turskom jeziku riječ siyaset znači politika. Ako je to tako, a jeste, onda je nama sijaseta preko glave ima već dugo vremena.
.
.(na slici: sijaset naroda, ali bez politike)
Danas se obično poseže za ovom tuđicom da bi se označilo mnoštvo, velika množina, sila nečega. U prošlosti, međutim, riječ je značila i nepriliku, bijedu, zlo, napast, pa buku, galamu, a u vrijeme turske vladavine ovim terminom označavalo se javno izvršenje neke izrečene presude, tačnije tjelesne kazne, a to je najčešće bila smrtna kazna.
Pretpostavlja se da je riječ sijaset (postoji i oblik sejaset) u značenju mnoštvo dobila ovo značenje upravo otuda, jer su tjelesne kazne izvršavane javno, na “sijaset mejdanu” u prisustvu mnoštva ljudi. Postoji i narodna poslovica “Zlo činio, sijaset primio”. U starim rječnicima sijaset se prevodio kao Ungelegenheit, molestia, bijeda, napast, ali i pokor, pa kazna, javna kazna.Uz navedene, postojalo je objašnjenje da sijaset znači nepoželjan, neprijateljski raspoložen čovjek, čudo, budala, anatemnjak, đavo, kao i neobična pojava, čudovišnost. Tu je i prilog vrlo mnogo, do grla, svega ima sijaset. A radi pojačanja, uz riječ sijaset dodavao bi se i pridjev sijasetni, pa bi se znalo reći “Bježi sijasetu sijasetni, ili đavole đavolski, šta si me se dopovezao”. U pitanju je turcizam arapskog porijekla (siyaset) sa prvobitnim značenjem vođenje, rukovođenje (državom, domaćinstvom), zatim politika, diplomatija, pa timarenje i kroćenje konja, pojasnila je Olga Zirojević u njenom tekstu “Reči”.
A u savremenom turskom jeziku siyaset znači politika, diplomatija, figurativno spretnost, umješnost, dok siyasetči znači političar, odnosno politikant.
Ako je to tako, kao što i jeste, onda je nama u zadnje vrijeme sijaseta preko glave.
