Okus jeseni – modrulje

Nije važno suhe, svježe, u kompotu ili pekmezu šljive su dobre za organizam. Šljive sadrže idealnu kombinaciju vitamina.

 

Ni jedan vitamin u šljivama nećemo naći u izrazito velikoj količini, ali u kombinaciji se nalaze u omjeru koji je optimalan za organizam.

Šljiva je pravi multivitamin. Šljive su posebno korisne za živce, mentalnu sposobnost, te jačaju organizam, a nezasićene masne kiseline u šljivama štite staničnu membranu.

Malo je voća koje poznajemo u toliko širokom rasponu boja i izrazito sočnim, slatkim okusima. Sezona šljiva proteže se od maja do oktobra. Prve sazrijevaju japanske vrste, a u Europi je doba sazrijevanja šljiva nešto kasnije – tokom augusta i jesenskih mjeseci – što je karakteristično i za naše krajeve. Šljive pripadaju rodu Prunus, a u srodstvu su s breskvom, nektarinom i bademom. Za ovo voće karakteristična je tvrda košpica koja štiti njihovo sjeme.

Porijeklo

Smatra se da je europska šljiva otkrivena prije dvije hiljade godina, na području oko Kaspijskog mora. Već u doba Rimskog carstva, bilo je poznato više od 300 vrsta europskih šljiva. Svoj put preko Atlanskog oceana šljive su prevalile u društvu hodočasnika te su ih oni uveli u američke jelovnike u 17. stoljeću.

Iako japanske šljive potječu iz Kine, ime su dobile po zemlji u kojoj su kultivirane i razvijane. Danas su najveći proizvođači šljiva SAD, Rusija, Kina i Rumunjska.

Utjecaj na zdravlje

Svježa i sušena verzija šljive poznata je pod imenom Prunus domestica, a ovaj plod u žarištu je naučnih istraživanja zbog svog jedinstvenog sadržaja fitonutrijenata, posebno neoklorogenicne i klorogenicne kiseline. Ove tvari, porijeklom iz šljiva, klasificiraju se kao fenoli, a njihova antioksidativna svojstva dobro su dokumentirana.

 

Fenoli su molekule koje nalazimo i u drugim biljnim vrstama, posebno je interesantan njihov udio u vinu. Povoljno djelovanje ovih tvari sastoji se u neutralizaciji izrazito destruktivnih kisikovih radikala, ili popularno «slobodnih radikala», a dokazano im je i preventivno djelovanje na očuvanje strukture tjelesnih lipida. Na taj način, ova namirnica pomaže u očuvanju moždanih membrana i neurona te stijenki krvnih žila.

Naučne studije ukazale su na pospješenu apsorpciju željeza kod redovite konzumacije svježih i suhih šljiva. Ova sposobnost pripisuje se bogatstvu vitamina C koji se nalazi u ovom plodu. Vitamin C vrijedan je nutrijent koji je potreban u tijelu pri izgradnji tkiva, a njegova uloga u očuvanju snažnog imunosnog sistema je nezamjenjiva. Zbog svog antioksidativnog učinka, vitamin C štiti kolesterol i onemogućuje njegovo taloženje na stijenkama krvnih žila. Dodatne količine vitamina C nisu naodmet osobama s aterosklerozom ili bolestima srca uzrokovanima dijabetesom.

Priroda nam je tako «zapakirala» potrebnu količinu vitamina C u namirnicu koja će nas uvesti u jesen i zimu, odnosno sezonu prehlade i gripe.

Uz zavidnu količinu vitamina C, šljive su dobar izvor vitamina B1, B2, B6, beta karotena, vitamina E, kalija i prehrambenih vlakana.

Šljive i oksalati

Šljive pripadaju maloj skupini namirnica koje sadrže mjerljive količine oksalata, tvari koja je prirodno prisutna u biljkama, životinjama i ljudima. Dođe li do izrazitog povišenja koncentracije oksalata u orhanizmu, oni se mogu kristalizirati i uzrokovati zdravstvene probleme. Zbog ovog razloga, osobe s bolestima bubrega i žuci, trebale bi ograničiti svoju konzumaciju šljiva.

Oksalati u organizmu utječu i na apsorpciju kalcija, stoga se osobama koje uzimaju suplemente kalcija preporučuje konzumacija šljiva 2-3 sata prije uzimanja suplemenata.

Suhe šljive

Čini se da suhe šljive imaju problem s izgledom. Naime, ova izrazito korisna namirnica nema popularnost koju zaslužuje, jer joj smežuran, naboran i tamno ljubičast «outfit» ne ide pretjerano u korist.

Na policama apoteka nalaze se brojni pripravci koji pomažu kod zatvora ili konstipacije. Međutim, dodatak pet suhih šljiva dnevnoj prehrani može biti jednako učinkovit ili učinkovitiji postupak od cijelog niza pripravaka. Suhe šljive sadrže čak tri sastojka koja pridonose pravilnoj probavi. Za početak, suhe šljive sadrže visok udio netopljivih prehrambenih vlakana, koja su vjerovatno «ključ» prevencije konstipacije.

Netopljiva vlakna ne mogu se razgraditi u našem probavnom sistemu te ove dugačke molekule ostaju u probavnom sistemu, gdje apsorbiraju vodu i čine feces voluminoznijim, te mu olakšavaju prolaz kroz crijevo.

Nadalje, suhe šljive sadrže sorbitol, prirodni šećer koji također ima sposobnost upijanja vode i na taj način pomaže u otklanjanju konstipacije. Treći važan sastojak suhih šljiva je dihidroksifenil-isatin, tvar koja potiče kontrakciju crijeva, a ovaj proces esencijalan je za redovito pražnjenje crijeva.

Suhe šljive zadržavaju sve vrijedne vitamine i minerale tokom procesa sušenja, te predstavljaju vrijedan izvor energije u «malom pakiranju».