Dobrotvori – O životu Karađoz-bega

Iz istorije Mostara

(Napomena: Izvod iz  govora povodom svečanog otvaranja obnovljene Karađozbegove džamije u Poticima, 1962. godine, iz  teksta: Svečano otvaranje džamije u Potocima (Bijelo Polje), objavljenog na stranici:  Medžlis islamske zajednice Mostar)

Jedan od najvećih dobrotvora Hercegovine svakako je Hadži Mehmed, poznatiji pod imenom Karadžozbeg. Njegova džamija u Mostaru spada u red najljepših džamija u Bosni i Hercegovini i ona je, za vrijeme Austrougarske, bila otisnuta umjesto careva lika na dopisnicama u Bosni i Hercegovini.

O Karadžozbegovu životu se zna vrlo malo, a istorijski pouzdano skoro ništa, osim ono malo što se nalazi u njegovoj vakfijji. I ovdje je narodna predaja nešto malo sačuvala i otela od zaborava. Naime, ta predaja veli, da su ovdje, u Bijelom Bolju kod Mostara, živjela dva brata od kojih jedan ode u Carigrad i vremenom dođe do visokih časti i posta bogat. Kada je umro i iza sebe ostavio ženu i imanje, njegov brat Mehmed pođe u Carigrad na naslijedi miraz. Bio je veoma naočit i prikladan čovjek i radi njegovih izrazito crnih očiju, njegova obudovljena nevjesta prozvala ga Karadžozom tj. Crnooki. Kako se nije htio ženiti, a tražio je svoj zakoniti dio od bratove zaostavštine, upita ga nevjesta šta će mu imetak kad je neženja.

On joj reče da će praviti hajrate (zadužbine), pa snaha na ovo odgovori: »E, kad je tako, idi slobodno, neće ti nestati novaca«. Dala mu je novce, pa je odmah, na povratku u zemlju, prelazeći kroz krajeve nastanjeno Šiptarima, pravio neke hajrate, a kad je stigao kući onda je to isto činio po Mostaru i drugim mjestima u Hercegovini. Istorijski podaci o životu ovoga velikog čovjeka nalaze se zabilježeni na njegovoj džamiji u Mostaru, podignutoj 965/1557-8 godine i njegovoj vakfijji sačinjenoj mjeseca ramazana 977. godine (8. marta 1570.).

Karadžozbeg je bio nadglednik mosta sultan Sulejmana u Mostaru (današnjeg starog mosta), što se vidi iz dviju bilježaka skoro identičnih, pisanih u dva rukopisa, jedna iz godine 1735., koji se nalazi u Jugoslovenskoj Akademiji u Zagrebu – odjeljenje istočnih rukopisa br. 1184, a druga je bila u knjižnici Zemaljskog muzeja u Sarajevu pod br. 553.

Među mnoge hajrate Karadžozbega po Hercegovini spada i ova naša džamija koja je napravljena 1570 godine. Usljed zuba vremena džamija je bila dotrajala i zapuštena, pa je blagodareći dobroj volji i vjerskoj svijesti ovdašnjih džematlija, na čelu sa svojim današnjim imamom, još u 1931/32. godini izvršena opravka ove džamije i krov od ploče zamijenjen crijepom, a zatim izvršeno moguće proširenje, bojadisanje i kasnije uvedeno električno osvjetljenje i podignute su tri česme u dvorištu.

(iz  teksta: Svečano otvaranje džamije u Potocima (Bijelo Polje), objavljenog na stranici:  Medžlis islamske zajednice Mostar)