Priča o Zejdu Ćoraliću na svim jezicima svijeta
fotosi uz tekst: AP Photo/Amel Emric
Kad je vijest vijest!
Maleni Zejd Ćoralić iz Sarajeva je gluhonijemi dječak. Upisan u osnovnu školu Osman Nakaš, i u razred ide sa djecom koja i čuju i govore. Da bi dječak mogao normalno komunicirati sa ostalom djecom i normalno pratiti nastavu, učiteljica Sanela Ljumanović je odlučila da i ona, i sva djeca u razredu, nauče znakovni jezik. Vijest koja je u nekoliko dana obišla čitav svijet. Kratkotrajnim googlanjem naišli smo na tekstove na 16 svjetskih jezika…
Tekstovi koji slijede objavljeni su u medijima širom svijeta, na jezicima koji se govore u Velikoj Britaniji, Austriji, SAD, Holandiji, Norveškoj, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Španiji, Turskoj, Brazilu,, Kini, Belgiji, Bosni i Hercegovini…
Svi za jednog, jedan za sve: Učenici naučili znakovni jezik
(preneseno sa: sarajevo.co.ba)
U moru loših aktuelnosti iz Sarajeva stiže i jedna lijepa, ohrabrujuća vijest, u kojoj glavnu ulogu imaju šestogodišnji Zejd Ćoralić i njegova učiteljica Sanela Ljumanović.
Maleni Zejd Ćoralić iz Sarajeva je gluhonijemi dječak, kojeg je majka i pored njegove posebne potrebe odlučila poslati u redovnu školu. Ova odluka nije bila jednostavna s obzirom da niko u Osnovnoj školi ´Osman Nakaš´ ne poznaje znakovni jezik. Međutim, kako bi se Zejd što bolje snašao i uklopio sa svojim školskim drugovima, pobrinula se učiteljica Sanela Ljumanović, koja se, nakon što je pokušala doprijeti do Zejda koristeći svoje trikove i raznolike načine komunikacije, ubrzo shvatila da ne napreduje u tom nastojanju, pa je odlučila uraditi nešto, za naše uslove, potpuno nevjerovatno. Krenula je u akciju i već nakon tri mjeseca je uspjela naučiti cijeli razred korištenju znakovnog jezika. ´Zejd se zaista raduje svakom odlasku u školu, sretan je i motivisan., kaže njegova mama Mirzana. Zejdovi drugovi iz razreda su sa uzbuđenjem učili znakovni jezik, a sada su odlučili da ga približe i svojim roditeljima. ´Drago mi je što učim Zejdov jezik, jer na taj način mogu da komuniciram s njim i sa ostalom gluhonijemom djecom. Zabavno je.´, kaže Tarik Sijarić, jedan od Zejdovih najboljih školskih drugova.
(sarajevo.co.ba)
Entire class learn sign language so they can communicate with deaf friend
(metro.co.uk)
Ganze Klasse lernt Schulfreund zuliebe die Gebärdensprache
(kosmo.at)
Zbog jednog učenika, ova učiteljica je cijelo odjeljenje naučila znakovni jezik
(vijesti.me)
Ide u najbolji razred na svetu
Naučili znakovni jezik zbog druga!
(alo.rs)
Sarajevo: Cijeli razred naučio znakovni jezik zbog gluhonijemog druga
(preneseno sa: bosnjaci.agency)
In this photo taken Thursday, Feb. 4, 2016, Bosnian boy Zejd Coralic, center, participates in a class with other children at an elementary school in Sarajevo, Bosnia. In 2003, Bosnia adopted laws that allow children with disabilities to be fully integrated into society, including schools. Children with special needs are supposed to have professional assistants who sit with them in class, translating or otherwise helping them participate. But in practice, impoverished Bosnia barely has enough money to keep normal schools functioning and children with disabilities are left to the care and imagination of their parents and the good will of school staff. (AP Photo/Amel Emric)
Prijatelji iz razreda odlučili su iznenaditi gluhonjemog šestogodišnjeg Zejda Ćoralića. Uz pomoć učiteljice Sanele Ljumanović naučili su znakovni jezik. Tako je nakon tri mjeseca cijeli prvi razred Osnovne škole Osman Nakaš naučio koristiti se znakovnim jezikom.
Zejdova majka odlučila je upisati ga u školu u kojoj nitko nije znao znakovni jezik. Njegova učiteljica Sanela Ljumanović, trudila se svim silama uspostaviti komunikaciju sa Zejdom koristeći neke svoje trikove i načine komunikacije, ali je ubrzo shvatila da joj to baš i ne uspjeva.
(bosnjaci.agency)
The extraordinary way these first-graders included their deaf classmate
(washingtonpost.com)
De hele klas leert gebarentaal voor doof klasgenootje
(libele.nl)
Male ljudine! Prvašići naučili znakovni jezik zbog gluhonijemog prijatelja
(zadovoljna.dnevnik.hr)
Hele klassen lærte seg tegnspråk for å kunne kommunisere med Zejd (6)
(dagbladet.no)
Le parole degli altri
(LaStampa)
Siket kisfiúért az egész osztály megtanulja a jelnyelvet egy szarajevói iskolában
(hir.ma)
Todos los alumnos de una clase aprenden lengua de signos para comunicarse con un compañero sordo
(abc.es)
İşitme engelli küçük çocuğun içinizi ısıtacak hikayesi
(HaberKita.com)
Crianças aprendem a língua dos sinais para se comunicar com colega surdo
(catracalivre.com.br)
班里收了一个失聪的学生后,这个班全部学生学起了手语…
(preneseno sa: aoweibang.com)
Une institutrice apprend la langue des signes à ses élèves pour qu'ils puissent communiquer avec un de leurs amis qui est sourd
(lameuze.be)
Bajka o Različitima i Istima
(preneseno iz teksta pod istim naslovom, objavljenog u Oslobođenju, autor Boris Dežulović)
…Nevjerojatna priča iz sarajevske osnovne škole Osman Nakaš, u koju je ove jeseni krenuo mali gluhonijemi dječak Zejd Ćoralić, i u kojoj su problem Zejdove drugačijosti riješili tako što su njegove drugarice i drugovi iz Prvog 2 razreda, svi do posljednjeg, uključujući i učiteljicu Sanelu Ljumanović – naučili znakovni jezik gluhonijemih.
Svi su se roditelji složili s prijedlogom Zejdove majke i učiteljice Sanele, i angažirali učiteljicu znakovnog jezika da njihovu djecu nauči jezik Zejdove tišine. Učiteljicu, naravno, ne plaćaju ni škola, koja nema tih para, ni država, koja nema tih ambicija: plaćaju je sami roditelji, ili barem oni koji to mogu, dogovorivši se da se nikad ne sazna koji mogu, a koji ne.
Priču o Zejdu i Prvom 2 razredu sarajevske osnovne škole Osman Nakaš objavili su, naravno, Amerikanci. Priča o Zejdu i njegovom razredu u Bosnu je tako stigla tek na kraju, nakon što su je prenijele sve svjetske agencije, novine, portali i društvene mreže, kad je priča već sedam puta obišla svijet i kad više nije imala gdje.
Dobre vijesti, jebiga, čak i kad iz Bosne dolaze, u Bosnu stižu posljednje, a bolje vijesti iz Bosne od rata se nije javilo ni čulo. Ne bi, eto, ni sad, da Zejdovi drugovi nisu naučili jezik nejavnih i nečujnih.
I drugdje u svijetu, istina, priča o mališanima koji su iz otvorenih dječjih srca – ali i otvorenih umova svojih roditelja – naučili znakovni jezik, kako bi rastvorili i srce, um i svijet svog gluhonijemog prijatelja, bila bi mala velika priča o solidarnosti, dječjoj a ljudskoj, ali u Bosni i Hercegovini priča o Zejdu mnogo je više od istinite bajke o ljudskosti i solidarnosti. Malo je u tom svijetu, tamo iza sedam brda i sedam dolina, zemalja poput Bosne, u kojoj se ta mala velika, poučna i istinita priča pripovijeda kao bajka, a piše kao ustav.
Mali Zejd odrasta kao drugačiji u zemlji u kojoj je svatko u nekom trenutku, na nekom mjestu, drugačiji. On je manjina u zemlji u kojoj je svatko u nekom trenutku, na nekom mjestu, manjina. U toj zemlji svega, eto, ima, samo nema mjesta ni trenutka u kojemu bi Zejd bio većina.
U toj zemlji, da ovo nije bajka, razred bi lako riješio problem Zejdove drugačijosti. U njoj, naime, Isti ne uče jezik Drugačijih, niti Većina uči jezik Manjine. U njoj je na Manjini Drugačijih da uče jezik Većine Istih. Ako pak ne mogu, oni idu van iz razreda, u škole i domove za Drugačije.
U toj zemlji, kad bi nekome palo na pamet predložiti Većini da uči jezik Manjine, bio bi optužen za podrivanje temeljnih demokratskih vrijednosti i uspostavu terora Manjine nad Većinom. U toj zemlji, naime, demokracija je kad većina ima samo prava, a manjina samo obaveze.
U toj zemlji, da ovo nije bajka, i oni poput Zejda znali bi riješiti problem svoje drugačijosti. Ne bi im, da ovo nije bajka, na pamet padalo upisivati se u školu Istih i miješati s onima koji ne razumiju jezik Drugačijih. Tražio bi Zejd televiziju na znakovnom jeziku i svoj entitet, općinu, kanton i federaciju gluhonijemih, tamo gdje bi Drugačiji bili Isti. Ne bi se gluhonijemi miješali niti sa slijepima.
Mali Zejd Ćoralić sa svojim je roditeljima, učiteljicama, drugaricama i
