Hanami: Kultura gledanja cvijeta trešnje

Nježni cvijet sakure, ili trešnjinog drveta, u velikoj mjeri ima veze s tradicijom i kulturom Japana, koji je širom svijeta i poznat po ovom prelijepom cvijetu. Ovo, za mnoge bajkovito drvo procvjeta svakog aprila širom Japana, što predstavlja poseban događaj za Japance, a donosimo vam kolekciju možda najljepših fotografija koje prikazuju trešnjino drvo u punom cvatu.
Cvjetanje trešnjinog drveta predstavlja poseban događaj za Japance, jer je to vrijeme kada se učenici vraćaju u školske klupe, a radnici na posao nakon praznika. O važnosti ovog cvijeta govori i podatak da Meteorološla služba Japana svakodnevno prati i tzv. sakura front, odnosno prate cvjetanje trešnje od juga ka sjeveru i najavljuju gdje će u narednih nekoliko dana procvjetati sakura. Štaviše, cvjetanje se može vidjeti i na tzv. sakura kalendaru.
Cvjetanje počinje u Okinavi u januaru, a potom dolazi do Kjota i Tokija krajem marta i početkom aprila, a u Hokaido nekoliko nedjelja kasnije. Japanci pažljivo prate kada će cvijet doći u njihov kraj i u velikom broju odlaze u parkove, posjećuju sveta mjesta i hramove sa porodicom i prijateljima. Često priređuju zabave u čast trešnjinog cvijeta.
Širom Japana organizuju se "Hanami festivali", koji slave ljepotu cvijeta trešnje, a za mnoge je ovo prilika da se opuste i uživaju u divnoj prirodi. Inače, ovi festivali su u vezi sa drevnom japanskom tradicijom "hanami", što predstavlja piknik ispod sakura drveta. Hanami je vijekovima star običaj izleta ispod sakure u cvatu ili drveta ume, a smatra se da je počeo tokom Nara perioda (710 – 794) jer su se ljudi prvo divili cvjetovima ume.
Tradicija stara hiljadama godina naziva se hanami, što bi, prevedeno s japanskog, značilo gledati trešnjin cvijet. Od toga su napravili prave festivale uživanja u trešnjinom cvijetu, i svake godine čine prave rituale divljenja cvijetu, jer vjeruju da je povezan sa prolaznošću. Cvijet je simbol mladosti, ljepote trenutka, a pošto donosi uspjeh u životu mladenci provedu cijeli dan ispod trešnjinog behara.

Bosna i Hercegovina ima također dugu tradiciju divljenja ljepoti proljeća i behara, a za buduće generacije bi trebalo sačuvati tu vjekovnu čovjekovu srođenost sa lijepom prirodom.
Bosna i Hercegovina u proljeće sva uzmiriše biser beharom. Miris avlija pojačaju plavi zumbuli i mavi jorgovani. Đulbešećerka ruža uz prozor se pruža, a od nje i danas prave slatko, kolače, sokove a često je korištena i u kozmetici. Tu su i neizostavni karanfili u pjesmi opjevani. “Lijepo ti je cvijeće u proljeće”.
Behar je zauzimao posebno mjesto, a opet posebno mjesto zauzima behar trešnje.
Za sjedenje ispod beharli grana u časovima odmora ili u prigodnim ašik – trenucima korištene su serdžade o čemu kazuje i pjesma:
Zvoni sunce senabije, zvoni otesana jelovina
Serdžada se suncu zamjerila: žarko sunce, ljepša sam od tebe!
(mostarskibehar)




Komentariši