(tekst je objavljen u specijalnom prilogu Dnevnog avaza, 6. naja 2016. godine, u povodu otvaranja Ferhadije u Banjoj Luci, autor M.Berbić, fotosi, arhiva, portali, internet)
Džamija se nalazi na visokoj stijeni iznad puta Zvornik – Vlasenica
Bila je okupljalište uleme, sufija, putnika namjernika, a na tom mjestu učene su kišne dove. Postoji lokalna predaja da su pripadnici ratničkog hazarskog plemena halisije u služni bosanske vlastele činili posadu Kušlata još davno prije Fatiha.
Džamija Kušlat, koja se nalazi na visokoj stijeni iznad puta Zvornik -Vlasenica i ušća rijeka Drinjače i Jadra, između naselja Drinjača i Konjević-Polje, zbog svoje ljepote i neobične lokacije već stoljećima izaziva pažnju i divljenje prolaznika. O njoj su pisali i pohodili je znameniti ljudi, uz džamiju su se vezale mnoge legende, a zbog velike kulturno-historijske vrijednosti bila je pod zaštitom države.
Čelebijin opis
Kao i ostali islamski vjerski objekti u Podrinju, porušena je u februaru 1993. godine, pa obnovljena i ponovo otvorena dvije decenije kasnije.
Džamiju su, prema vjerodostojnim dokumentima, podigli i koristili osmanski vojnici odmah nakon dolaska u BiH, pa je ona jedna od najstarijih, a sigurno prva vojna džamija u našoj zemlji.
– Iako godina gradnje nije tačno utvrđena, prema navodima Evlije Čelebije ona je džamija Mehmeda Fauna, dakle iz najranijeg perioda osmanske uprave u BiH. Arhitektura i lokacija gradnje govore da je to period prve polovine 15. stoljeća. Pouzdano znamo da je na KuŠlatu boravio putopisac Evlija Čelebija, koji je opisao tvrđavu, džamiju, posadu i prostor na kojem se nalazi, što je zabilježeno u Putopisu Evlije Čelebije objavljenom u Sarajevu 1996. godine – navodi Mustafa cf. Muharemović, historičar i predsjednik Medžlisa IZ Zvornik.
Prema riječima prof. Osmana Halilovića, koji se bavi istraživanjem ovog i drugih sličnih lokaliteta u Podrinju, postoji lokalna predaja da su pripadnici ratničkog hazarskog plemena Halisije u službi bosanske vlastele činili posadu Kushita još davno pri je Fatiha.
– Ako u toj predaji ima tragova historijske istine, to bi značilo da je na Kušlatu još u 13. stoljeću morao postojati objekt za obavljanje islamskih obreda, s obzirom na to da su Halisije neosporno bili tradicionalni muslimani. Uz njih se vezuje i ime Kušlat, koje je turskog porijekla, a bilo je u upotrebi i prije dolaska Osmanlija – ističe Halilović.
Materijal donijele vile
Medu brojnim legendama vezanim uz džamiju na Kušlatu najviše je prenošena ona da su vile donijele materijal za njenu gradnju na sadašnje mjesto i da je svaki pokušaj promjene lokacije bio neuspješan. Govorilo se i da su meleci snijeli niz liticu dvoje djece koja su pala sa stijene i ostala živa zato što njihova majka nije prekinula namaz kada je čula njihov krik. Također, poznata je i priča o kćeri zapovjednika vojne posade koja se zbog nesretne ljubavi bacila u smrt sa stijene na kojoj se džamija nalazi.
Autentičan izgled
– Zatekli smo samo ruševine, a prostor je bio zarastao. Htjeli smo da je obnovimo u autentičnom izgledu i materijalu koji se ugrađuje. Koristili smo dostupne podatke i fotografije i konsultovali stručne ljude koji se bave zaštitom kulturno-historijskog blaga i mislim da smo u tome uspjeli – kaže Mustafa ef. Muharemović.
Knjiga i film
Džamija, obližnje šehidsko mezarje i cijeli prostor starog grada Kušlata opisani su u novom romanu podrinjskog pisca Azira Sabića pod nazivom "Kolanje krvi", objavljenom u izdanju Medžlisa IZ Zvornik. Prema jednoj od priča iz knjige snimljen je i kratki igrani film pod nazivom "Kušlat džamija u kojoj od petka do petka klanjaju dženetske ptice".
Turistička destinacija
Do 1833. godine džamija je služila kao vojna, a potom za potrebestanovništva koje je živjelo u njenoj blizini. Bila je okupljalište uleme, sufija, putnika namjernika. Na tom prostoru učene su kišne dove. Posebno je bilo značajno okupljanje krajem avgusta pod vodstvom rahmetli Mehmed ef. Hafizovića. Ta je tradicija nastavljena i danas. Najzaslužniji za ponovnu gradnju objekta jesu poznati zvornički advokat Alija Efendić i ljekari iz Bratunca, supružnici Džemil i Senada Hujdurović, koji su finansirali kompletnu obnovu.
Džamija na Kušlatu za većinu je Podrinjaca uvijek bila više od vjerskog objekta, pa se svakodnevno bilježe ovom lokalitetu iz zemlje i dijaspore. Činjenica da se znatan dio puta do nje mora prijeći pješice za mnoge predstavlja izazov da pohode visoku stijenu s džamijom na vrhu. Pretpostavlja se da će posjetilaca biti sve više, pa se radi na tome da se ovaj neobični lokalitet pretvori u stalnu turističku destinaciju.
(izvor:Avaz, autor:M.Berbić)
