Oproštaj – Braco














U Mostaru danas sahranjen Ismail Braco Čampara
Na Gradskom groblju Sutina u Mostaru danas je sahranjen Ismail Braco Čampara. Drug, prijatelj, suprug, otac i dedo, a prije svega velika mostarska raja, kakvu samo može iznjedriti podneblje u našoj vali. Mašinski inženjer po struci, a nakon rata projektant veoma važnih objekata u Mostaru, izuzetno je volio je Mostar, bio za njega vezan kao pupčanom vrpcom.
Na ovom mjestu napisaćemo detalje koji su nas vezali zadnjih desetak godina, od kako se mostarska raja širom svijeta počela povezivati putem interneta. Prvi kontakti su ostvarivani preko foruma Mostarska raja, ili MOFO raja, gdje nam se Braco javljao aktuelnim slikama iz Mostara, što je za raju širom svijeta, tada željnih Mostara i gladni pogleda na njega, bilo kao melem na ranu.
Nakon toga nas je vezala ljubav prema Mostaru kakav je bio nekad, pod čim smo podrazumijevali sve ono što je u Mostaru bilo od juče. Rat, ratne slike, vrijeme između dva svjetska rata, doba Austrougarske, kao i starija vremena, dokle su mogli dobaciti objektivi fotokamera i pera putopisaca.
Nije bilo stare fotografije Mostara, za koju Braco nije mogao od prve odgonetnuti lokaciju, a uz to nam ponuditi današnji pogled s istog mjesta i iste pozicije.
Godinama se mijenjao i način komunikacije među rajom, tako da se s foruma prešlo na društvene mreže, posebno facebook, a nakon poznanstava putem interneta uslijedila su poznanstva uživo na kafi, ljeti u Mostaru. Između mnogih, koji su na ovakav način produbljivali i učvršćivali svoja prijateljstva, godinama se oformila jedna mala grupa, koja je imala iste poglede, iste interese. A kao sintagma Mostara i njegove sudbine devedesetih godina dvadesetog vijeka, dvojica iz grupe su se nalazili van Mostara, a jedan, kao mostaski stub, bio je i ostao Braco u Mostaru. Slijedili su prilozi objavljivani na portalu Nova Sloboda, a nakon toga i nekoliko knjiga, u kojima je očitao čitav smisao našeg djelovanja. Uz ovo djelovanje, stvorena je jedna ideja, da se sve ono što je sakupljeno, u vidu starih fotografija Mostara iz raznih perioda, elektronskih knjiga o Mostarau, kao i fotografija urađenih po sistemu nekad i sad stave na jednu stranicu na internetu. Stranica pod nazivom „Cidom“, što je skraćenica od Centar za dokumentaciju i informaciju Mostar, a čiji je predani član i inicijator bio i Braco, u funkciji je već nekoliko godina i služi kao relevantan izvor mnogim istraživačima, a i onima koji su željni boljeg poznavanja Mostara iz prošlosti.
Ispod priloga, koje smo zajednički obrađivali, potpisivali smo se sva trojica, što je za današnje uslove stanja u Mostaru neuobičajeno. Dokle traje fotografija koje je Braco obradio, ostaće tako.
Zajedno smo se radovali svakoj novoj knjizi, a za posljednju, baš Braco nam je dan prije nego što je otputovao u neki bolji svijet, javio da je odštampana. Nažalost, nije dočekao da je osjeti u rukama.
U ovom slučaju potvrđuje se ona starinska izreka da čovjek živi onoliko dugo, koliko žive i njegova djela. Iza Brace su ostali brojni objekti u čijem nastanku i rekonstrukciji je sudjelovao na profesionalnoj bazi od početka do kraja, ostale su njegove brojne fotografije, ostale su knjige.
Ostao je i u našim srcima vječno.
A to je dobar zalog za vječni život.
Smail Špago i Tibor Vrančić
(Novasloboda.ba)
 Foto: Emir Krpo




(NovaSloboda.ba)

Komentariši