Sedam prednosti šetnje kroz šumu





Da li ste znali da Japanci imaju posebnu riječ za „šumsko kupanje“? To je shinrin-yoku.
Kako pretpostavljate, potrebno je zaći u šumu, prepustiti se vazduhu, mirisima, vegetaciji i zvukovima ptica i životinja koje tamo žive. A da li znate da od toga postoje i neke nevjerovatne koristi za zdravlje? Pored očiglednih prednosti, kao što su svjež vazduh i vježbanje, postoje studije koje pokazuju da je šetnja kroz šumu, ili park sa puno drveća, možda najzdravija stvar koju možete učiniti za sebe.
1. Može pomoći u prevenciji raka
Vitalni dio našeg imunog sistema sastoji se od NK (prorodne ubice) ćelija koje se bore protiv raka. Da li šetnja kroz šumu ima nešto sa ovim ćelijama? Da ima, to su pokazala istraživanja koje je proveo dr. Li sa Japanske medicinske škole u Tokiju. Pri tome su uzeli uzorke krvi iz male grupe dobrovoljaca prije nego što su otišli u šumsku ekspediciju, gdje su proveli nekoliko dana. Nakon boravka u šumskom hotelu ponovo im je uzeta krv na analizu, i pokazala znatno povećanje aktivnosti NK ćelija, koje je trajalo još mjesec dana nakon boravka u šumi. Čak i jednodnevni izlet u šumu pokazao je povećano djelovanje ovih ćelija, ali sa kraćim efektima, naravno. Sad treba samo zamisliti, šta se dešava ako se to radi redovno!
2. Mirisi šume smanjuju stres
Mirisi šume imaju snažan uticaj na naše zdravlje i emocije. Čini se da su mirisi blisko povezani sa centrom za emociju u našem mozgu. Zbog toga neki mirisi mogu izazvati osjećaj nostalgije. ili drugih emocija vezanih za prošlost. A mogu li pomoći u smanjenju stresa? To su upravo htjeli demonstrirati istraživači sa Kyoto univerziteta. Tražili su od osoba da procjene svoje raspoloženje i nivo stresa u danima boravka u šumi i kontrolnim danima kada su boravili u normalnom okruženju. Njihovi zaključci pokazuju da su dani boravka u šumi bili ključni u s,manjenju njihovog hroničnog stresa. Šta e dogodilo? Objašnjenje naučnika je da bor, jela, kedar i čempres sadrže phitoncide kao što su alfa-pinen i beta-pinen koji su sastavni dijelovi eteričnih ulja mnogih biljaka i drveća. Pronađeno je da smanjuju nivo stresnog hormona kortizola.
3. Pomaže kod depresije
U jednoj interesantnoj studiji utvrđeno je da stanovnici Londona, koji žive u blizini drveća imaju puno bolje mentalno zdravlje. Čak je i prisustvo uličnih stabala imalo pozitivan uticaj, a jedna druga studija je pokazala da je na područjima sa više stabala izdato puno manje recepata za antidepresive.Činjenica da blizina drveća, ili promjena godišnjih doba pomaže ljudima da se nose sa životom u urbanim sredinama, koje same po sebi mogu biti depresivne. Mnog bolje je otići u šumu u šetjnju, ili barem gledati na neko drvo ili šumu, tokom rada, ili otići u šetnju u najbliži park.
4. Doprinosi da mozak radi bolje
Šetnjom kroz šumu, ili kroz područje zasađano stablima, kako je pronađeno, pomaže boljem pamćenju i učenju. Šumski dječiji vrtići su recimo veoma popularni u Njemačkoj, gdje ih ima čak 450, dok se ta ideja laganije provodi u SAD I Velikoj Britaniji. Istraživanja su pokazala da su djeca u takvim vrtićima puno bolja u kognitivnim vještinama, imaju bolju spretnost u ručnom radu i mogu bolje procijeniti rizike od djece obrazovane u zatvorenom prostoru. Uz to, velika je stvar što djeca pri tome uče o značaju šuma, njihovom održavanju i stvaranju mišljenja kako pomoći čitavoj planeti.
5. Šetnja šumom pomaže smanjenju krvnog pritiska
Centri za prevenciju i kontrolu bolesti u SAD promovišu Nacionalni dan staza, jer znaju da prirodno okruženje poput šume ima ogromne zdravstvene prednosti. Tome doprinosi i učešće u organizovanim radnim akcijama za održavanje šuma. Jedna od akcija pomaže da se šetačima smanji krvni pritisak, i tom prilikom su pozvali dobrovoljce da dva sata šetaju šumom u jednom predgrađu Tokija. A kao kontrola im je bila ista akcija šetnje u urbanim sredinama. Rezultat, nakon šetnje šumom, grupa je imala niži pritisak, nego nakon šetnje gradom.
6. Pomaže smanjivanju prekomjerne težine
Prema studiji o globalnom povećanju težine stanovništva skoro 30% stanovništva na svijetu je gokazno, ili imaju prkomjernu težinu. Kao primjer navodi se da u Velikoj Britaniji 67% muškaraca i 57% žena spadaju u kategoriju prekomjerne težine. Postoji mnogo rješenja, kao što je hodanje, vožnja bicikla Thai Chi, ili redovan rad na održavanju šumskih površina. Komisija za šumarstvo u Walesu (Velika Britanija) uz pomoć porodičnih ljekara preporučuje da ljudi sa prekomjernom težinom trebaju što više šetati šumom. To je daleko zdravije nego trenirati u teretani.
7. Šumska šetnja je odlična za smanjenje usamljenosti
Kako se može vidjeti na mnogim društvenim mrežama, hodanje šumom je jedan od najboljih načina za prevazilaženje opštih zdravstvenih problema, a prije svega smanjenje usamljenosti hodanjem sa drugim ljudima.
Pa šta čekate? Gradski park, ili najbliža šuma plaču za vašom posjetom!
(lifehack.com)
(spagos)






Da li ste znali da Japanci imaju posebnu riječ za „šumsko kupanje“? To je shinrin-yoku.
Kako pretpostavljate, potrebno je zaći u šumu, prepustiti se vazduhu, mirisima, vegetaciji i zvukovima ptica i životinja koje tamo žive. A da li znate da od toga postoje i neke nevjerovatne koristi za zdravlje? Pored očiglednih prednosti, kao što su svjež vazduh i vježbanje, postoje studije koje pokazuju da je šetnja kroz šumu, ili park sa puno drveća, možda najzdravija stvar koju možete učiniti za sebe.
1. Može pomoći u prevenciji raka
Vitalni dio našeg imunog sistema sastoji se od NK (prorodne ubice) ćelija koje se bore protiv raka. Da li šetnja kroz šumu ima nešto sa ovim ćelijama? Da ima, to su pokazala istraživanja koje je proveo dr. Li sa Japanske medicinske škole u Tokiju. Pri tome su uzeli uzorke krvi iz male grupe dobrovoljaca prije nego što su otišli u šumsku ekspediciju, gdje su proveli nekoliko dana. Nakon boravka u šumskom hotelu ponovo im je uzeta krv na analizu, i pokazala znatno povećanje aktivnosti NK ćelija, koje je trajalo još mjesec dana nakon boravka u šumi. Čak i jednodnevni izlet u šumu pokazao je povećano djelovanje ovih ćelija, ali sa kraćim efektima, naravno. Sad treba samo zamisliti, šta se dešava ako se to radi redovno!
2. Mirisi šume smanjuju stres
Mirisi šume imaju snažan uticaj na naše zdravlje i emocije. Čini se da su mirisi blisko povezani sa centrom za emociju u našem mozgu. Zbog toga neki mirisi mogu izazvati osjećaj nostalgije. ili drugih emocija vezanih za prošlost. A mogu li pomoći u smanjenju stresa? To su upravo htjeli demonstrirati istraživači sa Kyoto univerziteta. Tražili su od osoba da procjene svoje raspoloženje i nivo stresa u danima boravka u šumi i kontrolnim danima kada su boravili u normalnom okruženju. Njihovi zaključci pokazuju da su dani boravka u šumi bili ključni u s,manjenju njihovog hroničnog stresa. Šta e dogodilo? Objašnjenje naučnika je da bor, jela, kedar i čempres sadrže phitoncide kao što su alfa-pinen i beta-pinen koji su sastavni dijelovi eteričnih ulja mnogih biljaka i drveća. Pronađeno je da smanjuju nivo stresnog hormona kortizola.
3. Pomaže kod depresije
U jednoj interesantnoj studiji utvrđeno je da stanovnici Londona, koji žive u blizini drveća imaju puno bolje mentalno zdravlje. Čak je i prisustvo uličnih stabala imalo pozitivan uticaj, a jedna druga studija je pokazala da je na područjima sa više stabala izdato puno manje recepata za antidepresive.Činjenica da blizina drveća, ili promjena godišnjih doba pomaže ljudima da se nose sa životom u urbanim sredinama, koje same po sebi mogu biti depresivne. Mnog bolje je otići u šumu u šetjnju, ili barem gledati na neko drvo ili šumu, tokom rada, ili otići u šetnju u najbliži park.
4. Doprinosi da mozak radi bolje
Šetnjom kroz šumu, ili kroz područje zasađano stablima, kako je pronađeno, pomaže boljem pamćenju i učenju. Šumski dječiji vrtići su recimo veoma popularni u Njemačkoj, gdje ih ima čak 450, dok se ta ideja laganije provodi u SAD I Velikoj Britaniji. Istraživanja su pokazala da su djeca u takvim vrtićima puno bolja u kognitivnim vještinama, imaju bolju spretnost u ručnom radu i mogu bolje procijeniti rizike od djece obrazovane u zatvorenom prostoru. Uz to, velika je stvar što djeca pri tome uče o značaju šuma, njihovom održavanju i stvaranju mišljenja kako pomoći čitavoj planeti.
5. Šetnja šumom pomaže smanjenju krvnog pritiska
Centri za prevenciju i kontrolu bolesti u SAD promovišu Nacionalni dan staza, jer znaju da prirodno okruženje poput šume ima ogromne zdravstvene prednosti. Tome doprinosi i učešće u organizovanim radnim akcijama za održavanje šuma. Jedna od akcija pomaže da se šetačima smanji krvni pritisak, i tom prilikom su pozvali dobrovoljce da dva sata šetaju šumom u jednom predgrađu Tokija. A kao kontrola im je bila ista akcija šetnje u urbanim sredinama. Rezultat, nakon šetnje šumom, grupa je imala niži pritisak, nego nakon šetnje gradom.
6. Pomaže smanjivanju prekomjerne težine
Prema studiji o globalnom povećanju težine stanovništva skoro 30% stanovništva na svijetu je gokazno, ili imaju prkomjernu težinu. Kao primjer navodi se da u Velikoj Britaniji 67% muškaraca i 57% žena spadaju u kategoriju prekomjerne težine. Postoji mnogo rješenja, kao što je hodanje, vožnja bicikla Thai Chi, ili redovan rad na održavanju šumskih površina. Komisija za šumarstvo u Walesu (Velika Britanija) uz pomoć porodičnih ljekara preporučuje da ljudi sa prekomjernom težinom trebaju što više šetati šumom. To je daleko zdravije nego trenirati u teretani.
7. Šumska šetnja je odlična za smanjenje usamljenosti
Kako se može vidjeti na mnogim društvenim mrežama, hodanje šumom je jedan od najboljih načina za prevazilaženje opštih zdravstvenih problema, a prije svega smanjenje usamljenosti hodanjem sa drugim ljudima.
Pa šta čekate? Gradski park, ili najbliža šuma plaču za vašom posjetom!
(lifehack.com)
(spagos)


Komentariši