Negdje daleko: Nemrut Dagi statue






Nemrut ili Nemrud (turski: Nemrut Dağı, armenski: Նեմռութ սար) je 2.134 metra visoka planina u jugoistočnoj Turskoj, 40 km sjeverno od grada Kahta, blizu Adıyamana. Nemrut je najpoznatiji po arheološkim ostacima velikog broja skulptura u blizini njenog vrha, za koje se vjeruje da su ostaci kraljevske grobnice Antioha I. Komagenskog iz 1. vijeka prije nove ere. Zbog toga je upisana na UNESCO-pv popis mjesta Svjetske kulturne baštine u Aziji i Oceaniji 1987. godine.
Nakon propasti Seleukidskog Carstva, koje su uništili Rimljani 189. godine prije nove ere, u bici kod Magnezije, jedan od njegovih nasljednika bilo je kraljevstvo Komagena, koje se prostiralo od planine Taurus do Eufrata. Kako je u ovom kraljevstvu stanovalo izuzetno različito stanovništvo, od 62. do 38. godine prije nove ere, kralj Antioh I. proveo je ambiciozan vjerski program ,koji je uključivao kult grčkih i perzijskih bogova, ali i Antiohove porodice. To je vjerovatno bio pokušaj ujedinjenja multietničkog kraljevstva, kako bi osigurao dinastiju svoje porodice.
Antioh je propagirao kult sreće i spasa, a njegovo centralno mjesto je bilo svetište na vrhu Nemruta sa kolosalnim skulpturama. Iako je taj kult bio kratkog vijeka, mnogi su Antiohovi nasljednici podigli svoje grobnice u njegovoj blizini.
Ovo svetište je danas turistička atrakcija, koja privlači posjetioce isključivo u ljetnim mjesecima. Obližnji grad Adıyaman je njegovo sjedište, a iz toga grada postoje i turističke ture helikopterom na lokalitet svetišta.
Kralj Antioh I. Komagenski je, 62. godine prije nove ere, na vrhu planine Nemrut podigao grobno svetište uokvireno s kolosalnim skulpturama visine između 8 i9 metara, koje su predstavljale njega, dva lava, dva orla, te razne grčke, armenske i perzijske bogove, poput Herkula-Vahagna, Zeusa-Aramazda (perzijski Ahura Mazda), Tihe i Apolona-Mitre. Skulpture su bile u sjedećem položaju, a njihova imena bila su uklesana u njihova postolja. Glave su im naposlijetku odvojene od tijela, najvjerovatnije tokom hrišćanskog ikonoklazma, i danas leže razbacane po cijelom lokalitetu. Uništenju skulptura doprinosi i podatak da svake godine budu pola godine zatrpane snijegom.
Tu se nalazio i friz, od koga su ostale samo poneke table, a koji je prikazivao Antiohove pretke koji su ga povezivali i s Grcima i Perzijancima. Slični prikazi predaka mogu se vidjeti i na kružnom tumulu u Nemrutu, koji je visok 49, aprečnika 152 metra. Skulpture imaju helenizirana lica, ali perzijsku odjeću i frizure.
Na zapadnoj terasi nalazi se velika ploča sa lavom i rasporedom planeta Jupitera, Merkura i Marsa, kakav je bio na dan 7. septembra 62. godine prije nove ere, što vjerovatno označava datum početka izgradnje hrama.
Istočni dio je dobro sačuvan, a sastoji se od nekoliko slojeva kamenja i ostatka zidom ograđenog puta, koji je vodio od podnožja planine, a povezivao je istočne i zapadne terase. Njegova funkcija nije potpuno poznata, ali se prema astronomskim i vjerskim odlikama može pretpostaviti kako je imao vjersku i ceromonijalnu svrhu. Ovakav razmještaj skulptura poznat je kao hijerotezija, a sličan raspored se može pronaći u Nimfejonu u Arsameiji Antiohovog oca, Mitridata I.
(geo,wiki)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Komentariši