Fotograf Eduard Florin Niga pokazao je mrave onako kako to oni i zaslužuju: Sasvim velikim.
Messor Barbarus, zapadni Mediteran. Žetveni mravi razbijaju i melju sjemenke i zrna sa njihovim usnim alatima.
Mužjaci mrava su stvoreni isključivo za parenje.
Dorylus Mayri, zapadna Afrika. Svojim prepoznatljivim antenama mužjaci otkrivaju mirise potencijalnih partnerka.
Daceton Armigerum, Južna Amerika. Mravlje tijelo je fino strukturirano – glava služi za senzornu percepciju, grudni koš za kretanje, u trbuhu se nalaze unutrašnji organi.
Njihovi oblici su jednako raznoliki kao i njihova životna staništa.
Apheaenogaster senilis, zapadni Mediteran. Mužjaci trebaju krila kako bi izletili iz gnijezda i otišli na ljubavnu zabavu.
Camponotus fulvopilosus, Južna Afrika. Trbuh mrava je izuzetno mobilan. Ova radnica koristi to za elegantno čišćenje.
Lasius Alienus, Evroazijia. Svojim tupim ustima ovi mravi mogu usisati slatki sok ušiju, koji je medast, bez da ih pri tome ozlijede Štite lisne uši i sisaju njihov slatki sok.
Evolucija – održana čitavu vječnost.
Dolichoderinae, Srednja Evropa. Ove radnice, zatvorene su u jantaru (Bernštajnu), stare su oko 40 do 50 miliona godina.
Oecophylla Smaragdina, Azija. Ova vrsta može staviti larve u usta i istisnuti svilu iz njih – kao ljepljivi materijal za izgradnju gnijezda.
Myrmoteras binghamii, jugoistočna Azija. Nakon metamorfoze, mladi mravi se izlegu se iz kože kukuljica.
Nauka poznaje oko 13 000 različitih vrsta mrava. Fotograf Niga je prvo počeo fotografirati one primjerke koje je slučajno pronašao u londonskim parkovima i ulicama. „Gdje su oči mrava?“, pitala je njegova kćerkica. “Pokazat ću ti”, odgovorio je. U saradnji sa naučnicom i autorkom Eleanor Spicer Rice, ovo obećanje je postalo ilustrovana knjiga od 144 stranice, koja je oslikala ovaj anonimni kolektiv insekata, kako se mravi uglavnom poimaju.
Neki čitaocii bi ovdje mogli pomisliti i na jasnu i nemilosrdnu podjelu posla među spolovima. Kraljica osigurava dugotrajan opstanak kolonije. Za vjenčani let ostavlja gnijezdo, ide da se pari, ovisno o vrsti, jednom ili više puta. Vraćajući se u gnijezdo, ona lomi svoja krila, koja joj više nikada neće trebati i počinje da polaže jaja u jednu posebnu komoru. Neke matice žive samo nekoliko sezona, druge i do dvije decenije. Životni vijek mužjaka je znatno kraći, stvoreni su samo za razmnožavanje. Bez obzira koliko nam se borilički Dorylus Mayri mogao prikazati na slici u prilogu, sa svojim ogromnim očima i moćnim tijelom, njegove sestre uspijevaju saviti gnijezda i odbraniti se. Mužjaci obično ne mogu sami jesti, stoga ih radnice hrane. Svrha njihovog života je proizvodnja i prenos sjemena, a kad su tome poslužili, uskoro umiru.
Što je Niga više čitao o mravima, to je njegova radoznalost rasla. Kako su se mogli tako osjećati
savršeno prilagođavajući mnoge niše i pružajući toliko vrijednih usluga – iskopavanje tla, širenje sjemena biljaka, punjenje želuca drugih vrsta, uništavanje patogena?
170 miliona godina uspješne priče.
“I nisu nimalo sebični”, kaže Niga. To je ono čemu se najviše divi. “Ako je jedan mrav ozlijeđen, ostali odmah kažu: ‘Hej, mi ćemo ti pomoći’, a zatim signalizira: ‘Pusti to, bolje pomozi nekome drugom kome je to potrebno.’ Ovo je stepen samopožrtvovanja, i to ih zaista razlikuje od nas ljudi”.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
