Rat u Afganistanu nije prvi slučaj u svijetu, u kome je Zapad vojno zakazao. Prije pola vijeka to se već desilo amerikancima u Vijetnamu. Prije povlačenja, američki vojnici su široke prostore regiona zatrovali, kako u Vijetnamu, tako i u susjednom Laosu. Žrtve toga trovanja umiru i danas.
Na ulici u Xeponu, jednom selu u provinciji Savannakhet, u južnom Laosu, trgovci u rano jutro izložili su i nude svoju robu. Mjesto je 1971 prilikom operacije protiv Vietkonga potpuno srušeno, a ksnije ponovo obnovljeno. Za ljude koji ovdje žive rat je još uvijet bolno prisutan.
Uz temu:
Francuska je od 1946. vodila rat u Indokini, kako bi nastavila sa njenim kolonijalnim gospodarstvom. Evropljani su bili podržani od strane SAD, kako bi ugušili komunizam u regionu. Nakon poraza Francuza 1954. godine Vijetnom je bio podijeljen. U Južnom Vijetnamu SAD su na vlast postavile Ngo Dihn Diema. U Sjevrnom Vijetnamu je na vlast postavljen Ho Chi Minh, kojeg su podržavale Kina i tadašnji SSSR. Dvije ideologije su stalno stajale jedna nasuprot drugoj.
U augustu 1964. sjevernovijetnamski brodovi su pogodili američki rezarač “Maddox”. Nakon toga amerikanci poduzimaju zračne napade na Sjeverni Vijetnam, a u proljeće 1965. ušle su i sa kopnenim trupama. Vremenom je u regionu bivalo prisutno i do pola miliona vojnika.
Nakon “Tet ofanzive” jednog velikog napada Sjevernog Vijetnama, među američkim narodom je vjerovanje u pobjedu potpuno izgubljeno. Raspoloženje se promijenilo.
Narednih godina rat je eskalirao, dok su istovremeno protesti protiv rata bivali sve žešći. Južni Vijetnam je kapitulirao 1975. godine, a SAD su izgubile rat.
Međutim, narod i pola vijeka nakon rata osjeća duboke posljedice.
(geo)
(NovaSloboda.ba)