Šta se desilo?

Više od šest sati Facebook, Instagram i Whatsapp su nestali sa interneta.

Kako je došlo do toga, zašto je prekid trajao toliko dugo – i šta se iz njega može naučiti. Ponekad bi bilo lijepo samo nestati: pokrivač preko glave, ruke pred očima i svi problemi su riješeni. Ono što bi joü, eventualno moglo funkcionisati za malu djecu ne funkcioniše na Facebooku.

Facebook, Instagram i Whatsapp u ponedjeljak večer bili su van mreže više od šest sati. Usluge sada ponovo rade. Drugi problemi kompanije i dalje postoje: Danas, u utorak, whistleblowerin, informatorka, Frances Haugen svjedočit će u američkom Senatu i ponoviti svoje ozbiljne optužbe. Tehnički kvar je tokom noći bio pod kontrolom i sada je jasno šta je stajalo iza toga. Međutim, prilog na blogu, koji je kompanija objavila o tome, ne sadrži baš previše detalja: Pogreška je napravljena u konfiguraciji usmjerivača koji kontroliraju promet podataka između podatkovnih centara, piše Facebook. 

Kompanija Cloudflare, koja upravlja dijelom internetske infrastrukture, to objašnjava mnogo detaljnije.

Jednostavno rečeno, tri Facebook usluge nestale su s karte World Wide Weba. Ako u preglednik unesete facebook.com ili otvorite aplikaciju Instagram, takozvani Border Gateway Protocol (BGP) prosljeđuje zahtjev na ispravnu IP adresu. Protokol je vodič za Domain Name System (DNS), neku vrstu telefonskog imenika na Internetu. Bez ove orijentacije, uređaji ne znaju gdje pronaći Facebook, Instagram i Whatsapp.

Očigledno je neko na Facebooku slučajno izbrisao unose u BGP -u, ili ih pogrešno povezao, pa su u skladu s tim tri najveće komunikacijske platforme na svijetu postale nevidljive. Čak ni stručnjaci još ne znaju kako je i zašto do toga došlo. Facebook kaže da neuspjeh nije bio hakerski napad, već greška. Nema dokaza da su napadači ukrali podatke. Zasad nema razloga sumnjati u ovu izjavu.

Tri milijarde ljudi neko vrijeme nisu mogle komunicirati putem platformi po svom izboru. Za većinu korisnika u zapadnim zemljama šteta je ograničena: neki selfi je mogao i pričekati nekoliko sati. Hitne stvari su se mogle razjasniti i putem telefona. Kompanije su već bile ozbiljnije pogođene, na kraju krajeva, posebno je Instagram važna marketinška platforma. Oglašivači koji postavljaju oglase na Facebook također će vjerovatno osjetiti efekte.

To je bezopasno u poređenju sa posljedicama na globalnom jugu. U nekim zemljama Facebook usluge su sinonim za Internet; u Brazilu i Indiji, na primjer, ljudi plaćaju putem WhatsAppa. Za mnoge izbjeglice, glasnik je jedini kanal putem kojeg mogu ostati u kontaktu s porodicom i prijateljima. U Afganistanu se stotine hiljada ljudi još uvijek skrivaju od talibana i razmjenjuju ideje sa svojim rođacima putem WhatsAppa. Globalna komunikacijska infrastruktura u rukama je nekoliko korporacija. Tri milijarde ljudi koristi Facebookove usluge, a za mnoge su platforme dio njihovog digitalnog identiteta.

Facebook ima još veće planove: Mark Zuckerberg radi na takozvanom Metaverseu, novoj evolucijskoj fazi interneta. Dio života trebao bi se odvijati u virtualnom paralelnom univerzumu koji je poput filtera nad analognim svijetom. U mašti Facebooka, idemo u budućnost u kojoj ljudi komuniciraju pomoću VR naočala, pametnih naprava i avatara.

Možda će se to zaista i dogoditi – ali trenutni prekid pokazuje da ne bi bilo pametno prepustiti kontrolu nad kritičnom digitalnom infrastrukturom samo jednoj kompaniji.

(sdz)

(spagos)

Komentariši