Čak i ako globalna zajednica dostigne cilj od 1,5 stepeni, porast nivoa mora neće biti spriječen, pokazuje jedna studija. Brojni gradovi morali bi se pripremiti za razorne poplave.
Porast nivoa mora je dugoročna prijetnja. Novo istraživanje objavljeno u časopisu “Environmental Research Letters” pokazuje: Čak i ako čovječanstvo uspije ograničiti globalno povećanje temperature na 1,5 stepena Celzijusa do 2100. godine, nivo mora neće se moći zaustaviti na kraju stoljeća. Mnoge naučne procjene i istraživanja o porastu nivoa mora odnose se na period do 2100. Zavisno o različitim varijablama, do tada se računa sa porast od oko jednog metra. Međutim, zbog zagrijavanja vode i otapanja leda, nivo će nastaviti sa rastom i nakon 2100. godine, upozoravaju istraživači – zasad obzirom na to, koliko će se brzo smanjivati emisije stakleničkih plinova.
Devet od deset jako pogođenih metropola nalazi se u Aziji
Regijoni, koje će porast nivoa mora najteže pogoditi, prema studiji je Azija. Tu se nalazi devet od deset primorskih metropola koje su najugroženije poplavama. Kina, Indija, Indonezija, Vijetnam i Bangladeš imaju najveću populaciju koja živi ispod predviđene linije poplave, navodi se u istraživanju.
Pod pretpostavkom scenarija sa još uvijek visokim ili čak povećanim emisijama, može se očekivati globalno zagrijavanje od oko 4 stepena Celzijusa i prosječan porast globalnog nivoa mora od 8,9 metara u razdoblju od 200 do 2.000 narednih godina. To bi značilo da bi se 50 velikih gradova moralo “zaštititi od svjetski nezapamćenog nivoa poplava, ako je to ikako moguće”, pišu autori studije. Ako se pogođeni gradovi ne zaštite od poplava, prijeti im „gotovo potpuni gubitak površine“.
Na osnovu projekcija prosječnog nivoa mora, barem jedna velika nacija na svakom kontinentu bila bi izuzetno pogođena, isključujući Australiju i Antarktik. Mnogim malim ostrvskim državama prijetio bi gotovo potpuni nestanak.
Danas je ugrožena svaka dvadeseta osoba
Oko pet posto svjetske populacije već živi u područjima koja bi se u budućnosti mogla suočiti s ozbiljnim poplavama, rekao je vodeći autor studije Ben Strauss. Strauss je također predsjednik naučne organizacije Climate Central. “Koncentracija CO2 danas je za 50 posto veća nego što je bila 1800. godine, a prosječna temperatura površine zemlje porasla je za 1,1 stepen Celzijusa”, rekao je. To je dovoljno za podizanje razine mora za gotovo dva metra, “bez obzira na to, da li je potrebno dva ili deset stoljeća”.
Ako se zemlja zagrije za pola stepena više – odnosno ukupno za dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsku vrijednost – kuće i stanovi pola milijarde ljudi mogli bi biti poplavljeni. Naučnici su izračunali da bi oko 200 miliona stanovnika primorskih gradova tada postalo žrtva poplava. Oluje bi takođe mogle postati još veći problem. “Do kraja ove decenije imamo priliku ili pomoći sljedećim stotinama generacija, ili ih potpuno izdati”, rekao je Strauss sa pogledom na predstojeći svjetski samit o klimi COP26.
Na web stranici Climate Central postoji detaljankarta koja prikazuje modele za različite scenarije emisije.
(msn)
prevod: Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
