Stari zanati, čuvari historije BiH

ćilimi

ćilimi

tkalje

Stan za tkanje

tkalja

ćilim, mustra

četiri tkalje

Počitelj

Stolac

Mostar, Tepa

M;ostar, ulaz u pećinu

Mostar, Kujundžiluk

(tekst koji slijedi objavljen je 2. juna 2022. na facebook stranici HistoryBiH)

Ćilimi i ponjave utkane u život i tradiciju

Tkanje bosanskih ćilima, ponjava i drugih odjevnih predmeta

Tkanje ćilima na razboju su od davnina radile žene za potrebe kuće i domaćinstva. Predivan spoj boja i šara, na prirodan način bojene vune, postali su umjetnost koja u svakom ćilimu, serdžadi ostavlja dio mašte, ornamentike, duboko utkane u svijest tkalje
Neizostavni dio bosanskog kulturnog nasljeđa koji predstavlja spoj tradicija, ljepote i rada su ćilimi rađeni na drvenom razvodu, tkani vunom. Vrijedne ruke tklale su najljepše bosanske ćilime, ponjave i druge, odjevne predmete od vune.
Uobičajeno je, da se bosanski ćilimi tkaju od vune. Ako su tkalje spretnije, moguće ih je izrađivati od pamuka i svile.
“Velike pogreške čine domaćice kada bosanski ćilim operu deterdžentom i vodom. Deterdžent uništava ćilime. Ako ga želite prati onda je najbolji stari metod u stupama. Naime, u selima na potocima su nekada prali ćilime i prostirke tako što su ih udarali većim drvenim površinama. Jedino tako treba prati ćilime.
Pravi način održavanja jeste da se isklofa ili još bolje to se učini zimi na snijegu, jer to je njegov prirodni ambijent, a poslije istrlja tečnošću koju čini jabučni ocat i voda, to mu daje sjaj”,

(HistoryBiH)

(fotografije: historyBiH, cidom)

Komentariši