Duga iznad Mostara

Duga je prirodni fenomen, i ništa neobično. Pojava koja se češće javlja u periodu kada pada kiša i sija sunce. Kako rekosmo, ništa neobično, ali je zaista neobično, a možda i nije u današnje vrijeme, da u isto vrijeme više osoba pritisne na okidač fotokamere, ili još češće mobitela, i snimi ovaj prirodni fenomen sa više različitih mjesta u Mostaru.

U prilogu nekoliko forografija, snimljenih 28. maja 2024. u Mostaru.

duga iznad Mostara, Marina

duga iznad Mostara, mostarski.ba

duga iznad Mostara, Perica

duga iznad Mostara, Štefica

duga iznad Mostara, Stanislav

Duga je definitivno najljepši prirodni fenomen koji nastaje prilikom kiše i u sebi sadrži sve boje koje postoje. Ovo su samo neke od najzanimljijih činjenica o dugi:

Ne postoji samo jedna duga – nego 12 vrsta ovog fenomena. Sve vrste se razlikuju u zavisnosti od ugla Sunca, vremenskih uslova i pozicije kapljica vode u vazduhu – bez kojih ne bi ni bilo moguće da nastane duga.

Svaka duga formira cijeli spektar boja, a mi sa zemlje možemo da vidimo samo luk na nebu.

Dvoje ljudi ne mogu da vide iste boje duge, odnosno ona svima izgleda drugačije zbog prelamanja svjetlosti koja putuje na drugačije načine do očiju svakoga ko u nju gleda.

Duga koja je trajala najduže na svijetu do sada, primećena je iznad Shefielda u Velikoj Britaniji, gde se zadržala na nebu od 9 do 15 časova 14. marta 1994. godine.

Do 17. vijeka niko nije imao objašnjenje niti ideju šta je to duga, zašto tako izgleda, kako nastaje i od čega je stvorena.

Homer je smatrao da duga ima samo jednu boju – ljubičastu; Ksenofan je smatrao da duga ima tri boje – ljubičastu, žutozelenu i crvenu; tek u periodu renesanse boje duge su se proširile na crvenu, plavu, zelenu i žutu; Isak Njutn je 1666. godine rekao da duga zapravo ima sedam boja.

I uz ovo narodno vjerovanje da šare na tijelu duge predskazuju hoće li godina biti plodna, a onaj ko ispod nje prođe promijeniti će spol, a u narodu je okarakterizirana i kao zmija, koja pije vodu na zemlji i prenosi je u oblake, iz kojih onda natapa tlo, da bi život, uz pomoć sunčeve topline, mogao rasti i cvijetati.

(spagos)

Komentariši